· · Komentari: 0
bube

U Srbiji postoji 1.000 vrsta SMRDIBUBA, a protiv njih postoji samo JEDNO REŠENJE

Smrdibube – napast sa kojom se borimo svakodnevno.

1603193618_Depositphotos_72787981_s-2019.jpg
Foto: Deposit

Vole paradajz, paprike, soju, ali i lešnik. Znamo šta one vole, ali ipak ne volimo mi njih.

Bezopasne za ljude, ali ipak nepoželjne. Protiv smrdibuba ne pomažu ni komarnici.

- Ulaze kroz prozore. Prvo zanimljivo mesto su im roletne, tu se zavlače i pronalaze siguran kutak da se zaštite od hladnoće. Konkretno, ove stenice koje brinu naše sugrađane spadaju u grupu štitastih stenica, telo podseća na minijaturne štitove. One su isključivo biljojedi, odnosno, hrane se biljnim sokovima - objasnio je za "RTS" Miloš Jović, viši kustos Prirodnjačkog muzeja.

Pročitajte još: MISTERIOZNI CRTEŽ otkriven u PUSTINJI: Naučnici još uvek nisu sigurni šta predstavlja

U našoj zemlji ima oko 1.000 vrsta smrdibuba koje, kada se uznemire, ispuštaju hemijska jedinjenja koja imaju neprijatan miris (rade to i kada ih ubijete). Najčešće dolaze u roju, a stručnjaci kažu da ih privlače paradajz, soja i lešnik.

Kako je dodao Jović, nema potrebe da brinemo ako ih pronađemo u stanu, iako njihova pojava može da bude neprijatno iznenađenje pa čak i da uplaši ljude koji imaju urođen strah od insekata.

U našoj zemlji ima oko 1.000 vrsta smrdibuba.

A u našoj zemlji je od brojnih vrsta najzastupljenija azijska smrdibuba. Prepoznajemo je po haotičnom letu, zujanju i udaranju po lusterima, roletnama. I nema drugog rešenja protiv nje, osim da je izbacite napolje.

Pročitajte još: Otvara se NAJDUŽI MOST za PEŠAKE na SVETU: Nalazi se na visini od 175 metara (VIDEO)

- Suzbijanje se sprovodi samo tamo gde one prouzrokuju velike štete, kao i sve druge štetočine. One napadaju mekane plodove i zna se kako se to sprovodi u okviru poljoprivrede. Verovatno će vremenom, ali još mora da prođe nekoliko godina ili decenija, te populacije da smanje svoju brojnost zahvaljujući prirodnoj regulaciji. Sada ih primećujemo i to će biti kratko vreme. Već bi trebalo da su na spavanju kad se zavuku u skloništa i krenu u hibernaciju - mi ih ne primećujemo - rekao je prof. dr Aleksandar Ćetković sa Biološkog fakulteta.

Ponekad, mogu da se probude od toplote i naprave malo problema, ali uglavnom kada se spuste temperature, nećemo ih videti, naglašava profesor Ćetković.

To što ih nećemo preko zime videti ne znači da nisu tu, već da su se vešto sakrile. A onda s proleća, eto njih ponovo.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.