Ono si što jedeš! Naučnici ekshumirali tela PLEMIĆA i uporedili sa nama - rezultati NEVEROVATNI

Jelena Blažić

17. 07. 2020. 000000 13:00

Foto: Pixabay

Tim je uzeo uzorke od 69 pojedinaca ekshumiranih sa groblja u potrazi za elementima u tragovima i teškim metalima kostima koji otkrivaju detalje te osobe u ishrani tokom života.

Pročitajte još:  Ko se krije iza BAJKE Snežana i sedam patuljaka? Priča devojke po kojoj je nastala STRAŠNIJA je od one koju svi znamo (VIDEO)

Otkriveno je da plemićke porodice imaju više olova u kostima, jer su pile vino koje sadrži olovne soli i živu, što se smatralo skupim lečenjem lepre i sifilisa. Manje stroncijuma i barijuma takođe je primećeno u kostima plemića u poređenju sa kostima manje imućnih, što znači da su jeli više životinjskog mesa.

Foto: Pixabay

Studiju su sproveli istraživači sa Univerziteta Južna Danska, koji su prikupili 84 uzorka sa bedarene strane kosti pokojnika iz 1600-ih. Tim je koristio ostatke pojedinaca sahranjenih u dve privatne kapele - jednoj koja se nalazi u gradu Svendborg u Danskoj, a druga u Monteli u Italija.

Oba grobna mesta bila su iz kapele u kojima su obični meštani bili sahranjeni. Profesor arheometrije, Kare Lund Rasmusen rekao je da su očekivali da će pronaći zajedničke osobine dve različite društvene klase i da su u tome delimično uspeli, ali da su takođe pronašli sličnosti i razlike koje nisu povezane sa socijalnim statusom.

Tim je tražio specifične elemente i teške metale u kostima: stroncijum, barijum, olovo, bakar i živu. Čitavo ovo istraživanje otkriva informacije o ishrani neke osobe i onome što su unosili dok su bili živi. Manje stroncijuma i barijuma pronađeno je u kostima plemićkih kapela u poređenju s kostima iz hodnika klaustra, u kojima su stanovnici bili sahranjeni.

Niži nivoi su jeli više životinjskog mesa, jer je obrok bio skuplji i u Danskoj i u Italiji od kaše koja je bila osnovno sredstvo za meštane. Tim je utvrdio da je nivo bakra u italijanskim uzorcima veći od onih iz Danske.

 To se može objasniti činjenicom da Danci nisu pripremali hranu u bakrenim loncima i posudama - i obrnuto, da su Italijani to marljivo radili, bez obzira na njihov socijalni status - objasnio je Rasmusen.
Foto: Pixabay

Italijani su koristili bakarne saksije, noževe i kašike i zbog toga je nivo bakra bio 21 puta viši kod Italijana, nego kod Danaca. I danska i italijanska plemićka porodica imale su više kosti u odnosu na manje imućne - Danci nešto više od Italijana.

- Visoke koncentracije olova ukazuju na visok socijalni status. To smo videli i iz drugih studija - napomenuo je naučnik. 

Rasmusen je ranije pokazao da bi stari Rimljani i bogati Nemci i Danci u srednjem veku mogli da budu manje ili više trajno bolesni  zbog trovanja olovom usled konzumiranja previše hrane i pića koje su sadržale olovo. Takođe, otkriven je visok nivo žive u italijanskim plemićima, jer je ona korišćena kao lek za lečenje bolesti poput lepre i sifilisa, kao i da nijedan kostur nije sadržao živu u sebi.

Pročitajte još:  U ovoj crkvi se nalazi PUPAK SVETA i tajna vrata koja će se otvoriti SUDNJEG DANA

U Danskoj je distribucija žive bila ravnopravnija: - Čini se da su obe društvene grupe u Danskoj imale jednak pristup lekovima koji sadrže živu. Međutim, nijedan od njih nije imao naročito visok nivo - rekao je Rsmusen.