Sutra slavimo NAJVEĆU SRPSKU SVETICU! Evo šta morate uraditi VEČE pred SVETU PETKU

Kristina Malešević

26. 10. 2020. 000000 08:30

Foto: SPC/Eparhija Valjevska

Pravoslavni vernici sutra slave veliki praznik posevećen Prepodobnoj mati Paraskevi, srpskoj svetiteljki u narodu čuvenoj kao Sveta Petka i dana kada upokojila nakon svih čudesa i isceljenja po kojima je nadleko bila čuvena za svog života.

Za ovaj veliki pravoslavni praznik vezuju se brojni tradicionalni običaji, ali veče pred sam praznik obeležen je posebnim molitvama i ritualima.

Pročitajte još: Sveštenstvo RUSKOG MANASTIRA otkriva narodni lek za PREVENCIJU RAKA

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Prema narodnom verovanju i veče uoči sutrašnjeg praznika Svete Petke ima posebno značenje. Posle večere obično se ide na spavanje.

Pročitajte još: Voda i so do zdravih i BELIH ZUBA po receptu TIBETANSKIH MONAHA

Na Kalemegdanskoj tvrđavi danas se nalazi čudotvorna voda, za koji se veruje da leči one koji je uzimaju s verom u Boga i ljubavlju prema Paraskevi i da je čudovtorna za lečenje očiju i vida. Kapela Svete Petke na Kalemegdanu podignuta je na izvoru, a kapela je nadaleko čuvena i po dva prsta svetiteljkine desne šake.

Srpsko poreklo
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, poreklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.Nakon smrti roditelja, djevica Petka otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gde se podvizavala do starosti. Veruje se da joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

Pročitajte još: Zbog BEOGRADA tačno u podne zvone ZVONA u svim hrišćanskim crkvama na svetu: Sve počinje 1456. godine!

Sveta Petka u srpskom narodu veoma je poštovana i cenjena. Smatra se zaštitnicom žena, a, prema predanju, pomagala je bolesne i hranila gladne. LJen kult neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, kako kod Srba, tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišćanski narodi na srednjem istoku.

Verovanja za noć uoči praznika

Prema narodnom verovanju i veče uoči sutrašnjeg praznika Svete Petke ima posebno značenje. Posle večere obično se ide na spavanje.

Pročitajte još: Znate li zašto poštovaoci Dostojevskog kupe karanfil i izađu na trećoj stanici, kod manastira Aleksandar Nevski?

Obavezno se treba triput prekrstiti i izgovoriti molitvu: "Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedeljo, oprosti nas ako smo što pogrešili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sutrašnji dan!"

Pročitajte još: U Beogradu postoji knjiga od LJUDSKIH KOSTIJU i potpis poslednjeg PRAVOSLAVNOG CARA: Evo priče!

Ovako se obično molio samo domaćin, a žene i deca se samo triput prekrste. Posle molitve se spava. Glava se uvek tokom spavanja okreće istoku, jer se tako valja. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvek se leže na desnu stranu, jer se tako valja. Gde ima dece, soba se okadi tamjanom, da se deca ne bi u snu plašila.

PRATITE NAS NA INSTAGRAMU i FEJSBUKU