Okean je prepun ZLATA, a prevaranti na brodove kače aparate za preradu

05. 12. 2020. 000000 18:00

Foto: Depozitfoto

LJudi su oduvek tragali za zlatom i pridavali mu veliku vrednost, ali i natprirodne moći. Iako je alhemija dugo radila na tome, još niko nije uspeo da ga stvori, već to i dalje čini - samo priroda.

Pročitajte još: Kim Džong Unov deda je bio POČASNI građanin Beograda, a evo šta je OSTAVIO u srpskoj prestonici (FOTO)

Najteži grumen!
Najveći grumen Aljaske pronađen 1998. godine kod grada Rubija i težio je 9,14 kilograma. Beri Klej je kopao buldožerom kada mu je nešto "zapalo za oko". Iskočio je iz buldožera i podigao predmet. Utvrđeno je da je pronašao najveći grumen i drugi najveći na svetu! Najveći grumen pronađen je 1869. godine u Australiji - bio je težak 72 kilograma (Welcome Stranger).

Ma koliko čovek iskopavao ili ispirao zlato, priroda i dalje stvara nove žice dragocenog metala, iako način na koji to čini možda i nije tako "prijatan", jer taloženje plemenitih metala izazvano je tektonskim procesima - zemljotresima.

Zemljotres stvara taloženje zlata...

Studija objavljena u časopisu "Nejčr Geosajns" otkrila je da se ovaj proces može dogoditi za svega nekoliko desetinki, a odvija se bočno, duž cik-cak pukotina koje povezuju glavne linije "prekida" u steni, objašnjava glavni autor studije Dijom Veterli, seizmolog sa Univerziteta Kvinslend u Brizbejnu.

Zlato Foto: Piksabej

Gehemičar Ričard Henli sa Australijskog nacionalnog univerziteta u Kamberi zapitao se šta se dešava sa vrelim tečnostima koje tuda cirkulišu. Ispostavilo se da dolazi do brzog pada pritiska, koji se smanjuje i do hiljadu puta i postaje blizak onome na površini planete.

Pročitajte još: Ovaj napitak ruskih careva MORA da prođe kroz planine, pustinje i stepu, a PROČITAJTE i zašto

Kada voda sa rastvorenim mineralima, temperature oko 390 stepeni C bude izložena takvom padu pritiska, kaže Veterli, tečnost brzo isparava i minerali u sada prezasićenoj vodi kristališu se gotovo trenutno. Efekat je, kaže on, "dovoljno veliki da će kvarc i bilo koji minerali povezani sa njim brzo 'izaći' iz rastvora".

Gde je kvarc - tu je i zlato!

Na kraju dosta tečnosti "procuri" iz okolnih stena u procep, vraćajući se na početni pritisak, ali u međuvremenu je već stvorena zlatna žila, a zlato je često vezano upravo za kvarc.

Nije kopno jedini "izvor" zlata, već ga neverovatno mnogo ima u okeanima, po nekim procenama, čak oko 20 miliona tona! Ali, ne treba se prerano radovati, jer jedan litar u proseku sadrži svega oko 13 milijarditih delova grama zlata.

Zlato iu mora, za sada, nije izvučeno...

Otkako je britanski hemičar Edvard Sonstad još 1872. otkrio da u morskoj vodi ima zlata, bilo je onih koji su pokušali da to iskoriste, ali, čini se da to, za sada, nije moguće. Iako 20 miliona tona zvuči neverovatno, treba imati u vidu da je potrebno preraditi preko 1300 tona morske vode da biste dobili svega jednu uncu zlata (nešto više od 28 grama).

Pročitajte još: Olga je razgovarala sa duhom MRTVE MAJKE, a muž ju je voleo do kraja života - Razlog se i danas PREPRIČAVA

Postojala je i ideja da bi se neki mehanizam za preradu mogao pričvrstiti za brodove koji plove, i da bi to moglo da funkcioniše kao neka vrsta uređaja za sakupljanje plemenitog metala. Povremeno se može čuti kako je neko na tragu rešenja kako to izvesti, i da traži ulagače koji bi pomogli u "zajedničkom projektu". Uglavnom se radi o prevarantima, i koliko je poznato - zlato rastvoreno u morskoj vodi još uvek je "na sigurnom" - u okeanima!