Sutra slavimo STEVANJDAN: Domaćice danas mese SLAVSKI KOLAČ, a evo i koje običaje sutra morate ispoštovati

Kristina Malešević

08. 01. 2021. 000000 16:00

Foto: SPC

Sutra slavimo treći dan Božića i veliki praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu – Stefandan, koji veliki broj Srba slavi kao krsnu slavu.

Pročitajte još: Pismo MASONA koje se PREPRIČAVA: Isprovociraćemo socijalnu KATAKLIZMU i otvoriti vrata LUCIFERU

U šumadijskim selima se na Stevanjdan domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla

Najrasprostranjeniji narodni običaj je onaj da se tog dana iznosi božićna slama iz kuće. Slamu nikako ne smete bacati, jer se verovalo u njenu plodotvornu moć, pa je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja, u raklje drveća voćaka, u pčelinjak ili privredne zgrade.

Pročitajte još: Kako biste vi reagovali? Porodica nije mogla da poveruje šta vidi na novogodišnjoj jelki? (FOTO)

Slavski kolač
Slavski kolač za Stevanjdan mesi se dan pre slave i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom. Iznosi se na već obogaćen sto sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i seče ili lomi, po tradiciji i običajima.

Za ovu slavu šaljivo kažu da je drže škrtice, jer siti gosti posle Božićnog slavlja, teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.

Pročitajte još: Znate li zašto poštovaoci Dostojevskog kupe karanfil i izađu na trećoj stanici, kod manastira Aleksandar Nevski?

U šumadijskim selima se na Stevanjdan domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla.

Uzmahne sekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu. Verovalo se da božićna slama štiti voćnjake od grada.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU