NAJGORE VREME ZA BUĐENJE: Mnogi baš tada navijaju alarme
Foto: Deposit/ Walkingdots
Najteže je probuditi se u trenutku koji nije usklađen sa vašim unutrašnjim satom, piše Eating Well.
Uticaj unutrašnjeg sata
Vaš hronotip, odnosno prirodna sklonost organizma da spava i budi se u određeno vreme, ključni je faktor. LJudi se dele na noćne ptice, ranoranioce i neutralne tipove. Noćnim pticama teško padaju rani alarmi, dok su jutarnji tipovi često odmah spremni za dan.
- Hronotip oblikuje cirkadijalni ritam, unutrašnji biološki sat koji reguliše brojne fiziološke procese, uključujući telesnu temperaturu, nivo hormona i krvni pritisak, kao i kognitivno funkcionisanje - kaže Sindi Mej, profesorka psihologije i stručnjakinja za spavanje. Ona ističe da svi ljudi imaju cirkadijalne ritmove, ali da se njihovo vreme razlikuje od osobe do osobe.
Budnost je obično na najnižem nivou otprilike dva sata pre uobičajenog vremena buđenja, što je često između 3 i 6 sati ujutru, navodi psihološkinja Šelbi Haris.
- Buđenje u tom periodu, na primer zbog ranih smena ili noćnih letova, posebno je teško - kaže Haris.
Problem buđenja iz dubokog sna
Ustajanje iz dubokog, sporotalasnog sna može da izazove takozvanu inerciju spavanja. Reč je o privremenoj ošamućenosti koja može da traje 30 minuta ili duže, a tokom koje su moguće sporije reakcije, slabije kratkoročno pamćenje i problemi sa učenjem i razmišljanjem, objašnjava Haris.
- Duboki san je najzastupljeniji u prvoj trećini noći, pa je buđenje nekoliko sati nakon što zaspite obično najteže - dodaje ona.
Neurološkinja i stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb kaže da se buđenje u pogrešnom trenutku može sprečiti ako sebi obezbedite sedam do devet sati sna. Ustajanje pre nego što postignete taj broj sati dovodi do nedostatka sna, dok prekidanje dubokog sna izaziva inerciju spavanja.
- Vreme buđenja mora da bude usklađeno sa vašim prirodnim cirkadijalnim ritmom, što vam omogućava da spavate sedam do devet sati - poručuje Roršajb.
Na šta treba obratiti pažnju prilikom buđenja
Stručnjaci se slažu da je doslednost ključna.
- Održavanje istog vremena buđenja jednako je važno kao i odlazak u krevet u isto vreme. To će sprečiti probleme povezane sa lošim kvalitetom sna, poput nedovoljnog spavanja i nesanice - kaže Roršajb.
Haris savetuje da odaberete vreme buđenja kojeg možete da se pridržavate svakog dana, uključujući i vikende, i da prema tome odredite kada treba da idete na spavanje. Takođe je važno da sebi obezbedite dovoljno sna jer, kako kaže Mej, njegov nedostatak otežava buđenje jednako kao i prekidanje dubokog sna.
Haris preporučuje da izbegavate pritiskanje dugmeta za odlaganje alarma jer "tih nekoliko dodatnih minuta donosi samo isprekidan san niskog kvaliteta".
Umesto toga, pokušajte da se izložite dnevnoj svetlosti ubrzo nakon ustajanja, što pomaže u podešavanju biološkog sata za taj dan. Ako treba da promenite raspored buđenja, Haris savetuje da to radite postepeno, pomerajući vreme ustajanja za po 15 minuta.
(Index.hr)