Daju ih deci, a ne znaju njihova značenja: Ovo su NAJTUŽNIJA imena u Srba

Jelena Blažić

26. 07. 2020. 000000 20:00

Foto: depositphotos

Rođenje deteta predstavlja najsrećniji čin u svakoj porodici, a kod odabira imena često se vodimo tradicijom.

Pročitajte još: Danski način vaspitanja je IDEALAN U SVETU, a metod za koji smo ubeđeni da je ISPRAVAN, oni smatraju ZBUNJUJUĆIM

Ipak, postoje i oni koji se teško odlučuju, pa mesecima razmatraju i proučavaju značenje imena pre nego što se definitivno odluče. Postoji nekoliko imena koja treba izbegavati prilikom odabira.

Foto: Despositosphotos

Tugomir/Tugomirka – ime je nastalo u narodu spajanjem reči “tuga” i “mir”. U prenesenom značenju znači da roditelji toliko “čeznu za mirom” da su tužni i nesrećni.

Prodan/Prodana – staro slavenosrpsko zaštitno ime, davalo se onom detetu koje je “od Boga dato” kao zamena za starije koje je stradalo.

Stadija – ime se davalo devojčicama da bi, nakon nje, prestala da se rađaju ženska deca.

Dostana –  davalo se detetu u funkciji zaustavljanja daljeg rađanja u porodici gde je već bilo dovoljno dece.

Stana/Stanka/Stanija/Stanica/Stanika – slično kao i imena iznad, davala su se da bi prestalo rađanje ženske dece.

Vlasije/Vlajko – Vlasije je muško ime grčkog porekla i znači “strog”, “grub”, “trom”.

Foto: despositosphotos

Gorčin/Gorčilo – ime izvedeno od osnove prideva “gorko”, “gorčina”, “gorak”. Davalo se deci da se zaštitila od zlih duhova jer oni, kaže verovanje, zaobilaze “gorku” decu jer im ne mogu nauditi.

Mina – veoma popularno ime koje je u osnovi bilo nadimak od imena Jasnima, Emina, Milena, Vilhemina… žensko ime koje u suštini ne znači ništa na srpskom jeziku osim eksplozivne naprave.

Nenad – ime nastalo od glagola “nadati se”, sa negacijom, tj. “iznenaditi se”. Ime se najčešće daje deci koja su došla na ovaj svet “nenadano”, “iznenada”, kome se roditelji nisu nadali.

Pročitajte još: Ovo može svima da se desi: Baka objavila slike UNUKA na Fejsbuku i sada plaća kaznu od 50 EVRA DNEVNO

Najda/Najdan – ime nastalo od korena reči “nađena” tj. starog glagola “najdena”. Nekada je bio običaj da se dete ostavi na putu, obično na raskrsnici, da bi se dete i porodica spasili od uroka. Dete onda kao bude tu nađeno, i tako se prekida sa bolestima i umiranjem u porodici.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU