Da li vas nervira MLJACKANJE ili GLASNO DISANJE? Nauka ima OBJAŠNJENJE zbog čega je to tako

Aleksandra Kolarevic

28. 07. 2021. 000000 19:00

Foto: Piksabej

Mizofonija je sindrom selektivne osetljivosti na zvuk. To je stanje u kojem specifični zvukovi, poput glasnog žvakanja ili disanja, u ljudima izazivaju negativne misli i emocije, a u ekstremnim slučajevima i fizičku reakciju, odnosno nasilje.

Stanje poznato kao mizofonija kompleksnije je od puke „mržnje prema zvukovima“.

Britanski naučnici su otkrili da ovo stanje ima biološku osnovu i da je mnogo više od razdražljivosti. Snimci nastali skeneranjem mozga pokazali su da ljudi kojima je nepodnošljiv zvuk žvakanja, disanja i slično imaju anomaliju na mozgu.

Pročitajte još: Stručnjaci savetuju: Spavanje u odvojenim krevetima, ili čak sobama, vodi ka BOLJEM ODNOSU sa PARTNEROM

Šta kažu istraživanja?

Istraživači Univerziteta NJukasl su kod osoba koje pate od mizofonije pronašli razliku u frontalnom režnju, što sugeriše da je to stanje, prema kojem su medicinski radnici u prošlosti bili skeptični, zaista stvarno.

Otkriveno je da osobe koje pate od mizofonije doživljavaju ubrzan rad srca i znojenje kada čuju zvukove koji ih iritiraju.

Autori studije navode da je razlog „mehanizam za emocionalnu kontrolu“ koji uzrokuje promene u mozgu kada čuju iritirajuće zvukove.

U studiji je učestvovalo 44 osobe, od kojih je polovina bolovala od mizofonije, a slušali su različite zvukove poput neutralnih (kiša ili ključanje voda), neprijatnih (vrišanje ili plač) i zvukove koji su osobama sa tim stanjem „okidač“ (disanje ili žvakanje).

„Ova studija pokazuje kritične promene na mozgu koje su dokaz da je mizofonija pravi poremećaj“, rekao je dr Sukbajnder Kumar s Instituta za neuronauku Univerziteta u NJukalsu.

Tim istraživača smatra da dodatna istraživanja mogu dovesti do odgovarajuće terapije koji bi omogućio ljudima da regulišu svoje reakcije.

Foto: Piksabej

Nisu samo zvukovi ti koji pokreću mizofoniju

Kod ispitanika s mizofonijom istraživači su primetili povećanu komunikaciju između slušnog korteksa i područja za kontrolu usta, lica i grla, jer su ta područja snažno aktivirali neprijatni zvukovi.

- Ono što nas je iznenadilo je da smo takođe pronašli sličan obrazac komunikacije između vizualnog i motoričkog područja, što ukazuje na to da mizofoniju može pokrenuti i neki vizuelni nadražaj - kaže Sukhbinder Kumar, jedan od glavnih istraživača, i dodaje:

- To nas je navelo da verujemo da ova komunikacija aktivira nešto što se naziva "sistem ogledala", što nam pomaže u obradi pokreta koje čine drugi pojedinci aktiviranjem vlastitog mozga na sličan način - kao da tim pokretom pokrećemo sebe. Mislimo da kod ljudi s mizofonijom slučajno prekomerno aktiviranje "sistema ogledala" dovodi do neke vrste osećaja da zvukovi koje proizvode drugi ljudi "ulaze" u njihova tela, izvan njihove kontrole - kaže Kumar. 

Drugim rečima, ova hipoteza sugeriše da su bes i odbojnost kod ljudi s mizofonijom emocionalni odgovor na nesvestan i krajnje nepoželjan osećaj da neko drugi pokušava preuzeti kontrolu nad njihovim ustima, licem i grlom.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU