Kako POMERANJE SATA za vikend može da utiče na naše zdravlje? Potrebno je navikavanje
Foto: Profimedia
Ovaj povratak se tehnički izjednačava sa potencijalnim dodatnim satom sna, međutim, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam.
Ova praksa pomeranja satova unapred, u proleće, a zatim unazad na standardno vreme, u jesen prvobitno je zamišljena da optimizuje prirodno dnevno svetlo i zadržana je do danas.
Zdravlje i pomeranje sata
Stvaranje desinhronizacije naših telesnih satova dva puta godišnje povezana je sa povećanim zdravstvenim rizicima kao što su depresija, gojaznost, srčani udar, pa čak i nastajanje saobraćajnih nesereće.
Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima uticaja na psihičko i fizičko zdravlje. Pomeranje vremena može da "izbaci" naše telesne satove iz usklađenog ritma.
Pročitajte još: Da li ste čuli za TEČNI HLOROFIL? Evo kako ovaj dodatak ishrani JAČA IMUNI SISTEM
Pomeranje sata unazad utiče na cirkadijalne ritmove tela - fizičke, mentalne kao i promene ponašanja.
Naša tela očekuju da se određene stvari dogode u određeno vreme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vreme svakog dana.
Kada promenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vreme na satu, što može da odbaci vreme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u telu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje).
Loše raspoloženje i depresija
Tokom jeseni i zime mnogi ljudi obično provode ceo dan u zatvorenom prostoru na poslu, u školi ili kod kuće. Dok obavimo sve aktivnosti već je mrak. To znači da se manje izlažemo suncu, što smanjuje količinu vitamina D koji naše telo proizvodi. Nizak nivo vitamina D povezan je sa lošim raspoloženjem i depresijom, kao i sa umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima. Poremećaji spavanja takođe mogu uzrokovati povećan rizik od mentalnih bolesti. Gubitak jednog sata večernje svetlosti može značajno da utiče na naše raspoloženje.
Pročitajte još: Otkrivamo 5 načina kako da pijete više vode dnevno
Nedostatak sunčeve svetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina koji izaziva san i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja. Drugim rečima, veća je verovatnoća da ćemo biti mrzovoljni i umorni u danima posle letnjeg računanja vremena, dok se ne naviknemo.
Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU