Znate li šta su SLOBODNI RADIKALI? Izazivaju RAK i još 150 BOLESTI, a svi ih imamo u telu

04. 07. 2020. 000000 15:00

Foto: Depozit

Šta su slobodni radikali, zašto se javljaju u masovnijem obimu i kada, može li se na njih delovati, objašnjava specijalista interne medicine dr Ivica Jeremić, iz Instituta za reumatologiju.

Pročitajte još: Svi je IMAMO u kuhinji: NAMIRNICA koja TOPI MASTI i dovodi do VITKOG STRUKA

Jedite voće Foto: Depozit

- Slobodni radikali nastaju i aktivnošću enzima koji obavljaju detoksikaciju toksičnih materija i lekova u jetri, a dosta zavisi i od spoljašnjih uticaja, jer zagađenje vazduha snažno povećava stvaranje slobodnih radikala - kaže dr Jeremić.

LJudi u zagađenim sredinama često obole.

Primećeno je da ljudi koji žive u zagađenim sredinama ne samo da češće boluju od astme i drugih bolesti pluća, već češće umiru od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Pušenje takođe povećava stvaranje slobodnih radikala, kao i način pripreme hrane u domaćoj kuhinji, u kojoj je pohovanje vrlo često zastupljeno.

Sunce je opasno
I sunčevo zračenje može direktno da cepa određene molekule u našoj koži i stvara slobodne radikale koji oštećuju DNK. Opšte je poznato koliko sunčevo zračenje ubrzava starenje kože i povećava rizik od nastanka melanoma.
Slobodni radikali izazivaju Alchajmer, dijabetes, karcinom, pa i starenje!

Danas postoje naučni dokazi da su slobodni radikali povezani sa više od 150 bolesti. Slobodne radikale, odnosno oksidativni stres stručnjaci povezuju sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, karcinomom, starenjem, Alchajmerovom i Parkinsonovom bolešću...

- Smatra se da aterosklerozu započinju i održavaju slobodni radikali i to je posebno važno, jer su srčani i moždani udar kao posledice ateroskleroze danas najvažniji uzrok umiranja u visoko i srednje razvijenim zemljama - ističe dr Jeremić.

Povrće za mladolik izgled Foto: Depozit

Slobodni radikali učestvuju i u nastanku degenerativnih bolesti nervnog sistema, kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest. U nastanku katarakte takođe imaju veliki značaj.

Dovoljno je dnevno unositi 1.400 kalorija.

Smanjen unos hrane pomažu produženju života, odlaže i pojavu kancera, a čuva moždane funkcije tokom starenja. Međutim, to ne znači da kalorije treba svesti na puki minimum. Dnevni minimum za snabdevanje organizma esencijalnim hranljivim materijama je oko 1.400 kalorija.

Pročitajte još: Ova BILJKA je lek protiv starosti, a Hitler je po nju poslao u Rusiju TAJNU EKSPEDICIJU

- Vođenje zdravog stila života osnovni je način za pobedu nad slobodnim radikalima., a to znači da treba da se unosi voće i povrće bogato antioksidansnim vitaminima C, E, beta-karotenom i bioflavonoidima - ističe dr Jeremić.