DOKAZANO: Evo ko češće, a ko bolje laže!

Jelena Blažić

08. 01. 2021. 000000 17:00

Foto: depositphotos

Nema toga ko bar jednom u životu nije slagao - tvrdnja je utemeljena na ljudskom iskustvu i saznanjima naučnika.

Pročitajte još: Naučnici su utvrdili, a postoji i dobar razlog što je raniji odlazak na spavanje zdraviji

Velika su, medjutim, neslaganja oko toga zašto ljudi lažu i ko je u tome veštiji - muškarci ili žene. Otud se ovo pitanje često ubacuje u mnogobrojne ankete o ljudskim sklonostima. Istraživači londonskog Muzeja nauke došli su, nedavno, do saznanja da muškarci lažu češće, a žene bolje i da pripadnice lepšeg pola to doživljavaju kao uspeh.

Prosečan Britanac dnevno tri puta slaže, što u godišnjem bilansu iznosi 1.092 izrečene neistine. Britanke su tu u debelom zaostatku, jer za 12 meseci "nakupe" 728 laži, odnosno dve na dan. Bivši britanski lider Vinston Čerčil je svojevremeno izjavio da se najviše laže u ljubavi, u lovu i tokom predizbornih kampanja. Ovaj prvi "sektor" je i danas polje gde se istina često izvrdava i zabašuruje.

Foto: despositos

Zanimljivost istraživanja londonskih "muzejdžija" je podatak da muškarci najviše lažu svoje - mame. Ne, dakle, ni supruge ni ljubavnice. Takvih je, prema anketi u kojom je bilo obuhvaćeno 3.000 lica, oko 25 procenata. Najsumnjiviji podatak i ovog istraživanja je saznanje da u svega 10 odsto postoji laganje u žensko-muškim odnosima.

Muškarci, navodno, najveći broj laži izreknu u vezi svog odnosa prema alkoholu. "Nisam popio previše" - je najčešća neistina koja stiže iz tabora jačeg pola. Ženske laži su, uglavnom, zasnovane na osećanjima. "Nisam loše, sve je u redu" i "To sam odavno želela" (prilikom primanja poklona) su neistine najveće frekvencije koje izgovaraju dame.

Pročitajte još: Većini obolelih od kovida NEDOSTAJE ovaj VITAMIN

Osećanje krivice zbog laži mnogo je izraženije kod žena, nego kod muškaraca. Odnos je 82 prema 70 odsto.
 Na pitanje da li ima opravdanja za laganje, oko 84 procenta anketiranih je odgovorilo - potvrdno. Čak 71 procenat smatra da laž kojom se štite najbliži nije i ne mora da bude greh. Drugi primer kada ne treba previše moralisati u slučaju laganja je obaveštavanje nekoga o bolesti.  

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU