Oglas
· · Komentari: 0

Branka Veselinović, glumica koja je isijavala dobrotom i u nju verovala do smrti: "Važno je živeti bez zavisti, sujete i biti umeren u svemu"

Napustila nas je najstarija glumica na Balkanu, poslednja iz plejade osnivača Jugoslovenskog dramskog, plemenita Branka Veselinović

1675949877_foto-N.Fific-Branka-Veselinovic.jpg
Foto: N. Fifić
Oglas

 U 105. godini mirno je sklopila oči, posle petnaestak dana bolovanja. Želela je da do kraja ostane u svom skromnom domu u Beogradskoj ulici, za koji su je vezivale mnoge uspomene i u kom je tiho i nenametljivo živela više od šest decenija sa suprugom Mlađom.

Možda je bilo i većih i harizmatičnijih glumica, s bogatijom biografijom i priznanjima, ali niko (ni na sceni ni van nje) od Branke nije bio bolji - u nesebičnom i neprestanom davanju celog svog veka. Osnivač je Fondacije za invalidnu decu i omladinu, počasni ambasador Unicefa, nosilac plakete "Najplemenitiji podvig" našeg lista, vatrogasni oficir, lutkar, član Diplomatskog kora žena. Da se samo poređaju kolege kojima se već godinama dodeljuje novčana nagrada iz Fonda "Branka i Mlađa Veselinović" (za najbolje glumačko ostvarenje u ovoj kući) ispunila bi se pozornica Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Uostalom, kao što je davno zapisao LJubivoje Ršumović "nema grane ni ogranka gde ne može stići Branka, jer za Branku sve su grane čedoljubne i humane"...

A stizala je u svaki dom za nezbrinutu decu i stare, obilazila bolesne, ranjene i usamljene. Toplom rečju i vedrinom umela je da uteši, a najmlađe obraduje u "pratnji" lutka Sarnika, kojeg joj je poklonio čuveni ruski glumac Sergej Obracov. Ostalih tri stotine lutaka poklonila je Zmajevim dečjim igrama, dok je svoj štand humanosti decenijama brižno održavala na Beogradskom sajmu.

Foto: Arhiva "Novosti"

Rođena je u Starom Bečeju 16. septembra 1918. godine, kao šesto dete Jovanke i Aleksandra Ćosića. Pohađala je Glumačku školu pri Narodnom pozorištu u Beogradu i već 1938. se prvi put profesionalno pojavila na sceni, u predstavi "Evica u gradu" Srpskog narodnog pozorišta. U istoj sezoni ostvarila je još sedam glavnih uloga, da bi potom prešla u beogradsko Umetničko pozorište koje je okupilo ekipu mladih glumaca. Između ostalih, Rahelu Ferari, Kapitalinu Erić, Viktora Starčića i Miru Stupicu. Tokom rata Nemci su im zabranili rad, ipak, Branka ni tad nije mirovala. Postala je, kako je govorila, "skromni" ilegalac s devet meseci staža u nabavljanju hrane i lekova.

U Jugoslovenskom dramskom našla se od samog osnivanja 1947. godine. Igrala je i u prvoj predstavi kuće (Franciku) u "Kralju Betajnove". Tokom karijere nanizala je četrdesetak uloga u ovom teatru, u delima Turgenjeva, Dostojevskog, Bihnera, Čehova, Pirandela, Majakovskog. Dar za komediju "preporučio" ju je za Nušića, Gogolja, Plauta, a Goldonijeve "Ribarske svađe" donele su joj ne samo angažman nego i životnog saputnika - kolegu Mlađu Veselinovića. NJihovoj ljubavi (i bukvalno i formalno) kumovala je Mira Stupica. Kao njena dobra prijateljica, na jednoj od proba pitala je: "Mlađo, jesi li ti slobodan? Jesi. I Branka je. Nastavite ovo iz predstave". Kuma Branka je veoma rado i često prepričavala ovu epizodu. Uostalom, na novinarsko pitanje ("na koje ste dostignuće najviše ponosni"), odgovarala je: "Na brak sa mojim Mlađom"...

Foto: S. Sarić

NJen komičarski talenat odveo ju je i na Radio-Beograd i u to vreme izuzetno popularnu emisiju "Veselo veče", u kojoj je godinama igrala sa Mijom i Čkaljom. I Sterijinu nagradu dobila je za komediju, za ulogu Gine u "Ožalošćenoj porodici". Ipak, od stotinak uloga tokom cele karijere, posebno je izdvajala "Majku hrabrost" koju je s Mlađom izvela 1956. godine i u Kanzasu (SAD), i to na engleskom jeziku. Iako se penzionisala davne 1978, poslednju ulogu (Dunda Nika) odigrala je na matičnoj sceni 2007. godine! Igrala bi i duže, da na toj istoj sceni i predstavi nije pala. Od posledica se dugo oporavljala, ne opterećujući ničiju savest svojom povredom.

- Važno je živeti bez zavisti, sujete, biti umeren u svemu. I voleti ljude. Ako ne znate da praštate, naučite. Preskočite povređenost i idite dalje. Tome nas uči naše pravoslavlje - rekla je u jednom od naših razgovora Branka Veselinović, odgovarajući na pitanje u čemu je tajna njene dugovečnosti.

Najstarija i najplemenitija glumica našeg doba, zasluženo će biti sahranjena u Aleji zaslužnih građana u Beogradu. Za Branku se slobodno može reći da je od svega u životu, najviše bila misionarka. Odakle joj "kapacitet" za toliko dobrote, možda najbolje objašnjavaju njene reči:

Foto: Petar Milošević

- Život sam provela u veri, u ubeđenju da je svet dobar. Imala sam pet i po godina kada sam sa majkom stala na ulični ćošak, s pikslom u ruci za prilog Crvenom krstu. I tako celog života držim tu pikslu.

Branka je i dobitnik Ordena rada sa zlatnim vencem i Nagrade "Branislav Nušić" za životno delo glumcu komičaru.

VELIKA ČAST

- Sada Branka odlazi u naše uspomene. Sećanje na nju uvek će me ispunjavati velikom vedrinom, bila je izuzetna osoba koja je život posvetila pozorištu. Nezamenjiva i u čuvenoj emisiji "Veselo veče", kao ravnopravni partner Miji Aleksiću. Kad sam kao mlada glumica postala član JDP 1960, tada moćnog i punog zvezda u najvećem sjaju, Branka i Mlađa su me toplo prihvatili. Inače, poslednjih desetak godina velika je čast za svakog glumca koji je dobio godišnju nagradu (a koja nije mala), zahvaljujući Fondu "Mlađa i Branka Veselinović". I to je jedan od dokaza njihove velike ljubavi prema ovoj kući - rekla je Branka Petrić.

- Napustila nas je naša draga Branka Veselinović, glumica Jugoslovenskog dramskog još od njegovog osnivanja. NJen bogat i zanimljiv život, kao i humanitarni rad i posvećenost pozorištu, zauvek su obeležili celu jednu epohu i istoriju našeg teatra - izjavila je Tamara Vučkobić, direktorka JDP-a.

- Rodila se u Austrougarskoj i umrla 105 godina kasnije, u Beogradu. Svašta je proživela i preživela. Bila je humanitarka. Najstarija glumica na svetu. Mnogo toga je bila - objavio je na "Tviteru" glumac Milan Marić.

Bonus video:

 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas