Oglas
· · Komentari: 0

TEŠKA ŽIVOTNA PRIČA ČUVENOG DIORA: Nacisti mu mučili sestru u logoru, a njegova iznendna smrt je još uvek obavijena velom tajni

Kristijan Ernest Dior koji je stvorio čuvenu modnu kuću, rođen je 21. januara 1905, a njegov život bio je pun više nego zanimljivih obrta.

1769077803_Foto-Profimedia-Dior.jpg
Foto: Profimedia
Oglas

Kada se govori o modi koja je zauvek promenila način na koji žene doživljavaju eleganciju, nemoguće je ne početi od Ernesta Kristijana Diora, osnivača jedne od najuticajnijih modnih kuća svih vremena. NJegovo ime postalo je sinonim za luksuz, sofisticiranost i ženstvenost, a vizija koju je predstavio svetu posle Drugog svetskog rata označila je pravi preokret u istoriji mode.

Ernest je rođen kao drugo od petoro dece u porodici Aleksandra Luja Morisa Diora i Mari Madelin Dior.

Porodica je bila imućna zahvaljujući porodičnoj firmi koja je proizvodila đubrivo i hemikalije, zbog čega su živeli na visokoj nozi, a Ernest je posebno voleo vrt oko njihove vile u kom je i stasala njegova ljubav prema cvetovima i bojama. Kasnije će to biti baza njegovih cvetnih metafora u kolekcijama i parfemima.

Međutim, njegov početak nije bio tako lak. Kao i u većini imućnih porodica tog doba, otac je priželjkivao da mu sin postane diplomata, zbog čega su ga upisali na političke studije, a moda nije dolazila u obzir. Međutim, Kristijan nije mogao da pobegne od ljubavi prema slikarstvu i estetskim izletima.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by NYPL Art (@nyplart)

Nacisti mu mučili sestru

Kristijan je bio zaista vezan za svoju majku, a iz njegove biografije je jasno da je on bio njen miljenik. NJena smrt 1931. kada je imao 26 godina, duboko ga je potresla, ali i ostavila dubok trag na njegovu kasniju estetiku.

Takođe je obožavao sestru Ketrin koja je bila članica Pokreta otpora protiv nacista tokom Drugog svetskog rata. Dior joj je davao svoj stan na korišćenje za tajne sastanke i prenošenje obaveštajnih izveštaja ka Londonu.

Bila je mučena kada su je uhvatili i odveli u koncentracioni logor, a kada je izašla odatle, navodno Kristijan nije mogao da je prepozna. U njenu čast je nastao parfem "Miss Dior".

Prvo bio galerista

Interesantno je da je Dior najpre bio galerista, nakon što je godinama prodavao slike i crteže na ulici. Sve je bilo u redu dok je porodična firma dobro radila, a nakon Velike depresije usledili su teški dani.

Porodica je izgubila ogroman deo bogatstva, što je učvrstilo želju Kristijana Diora da uspe u modi.

Nakon rata, Dior je iskoristio stečeno znanje, i uz pomoć industrijalca i tekstilnog magnata Marsela Busaka, koji mu omogućava finansijska sredstva, nastaje modna kuća Dior.

1947, Ernest izbacuje kolekciju koja će promeniti sve, i to je trenutak kada on prestaje da bude samo dobar krojač već postaje veliko modno ime.

Kolekciju su predstavljali širom sveta kao "new look" ("novi izgled"), a karakteristično za nju su: spušten rameni rez, stegnut struk, široke, i opuštene suknje koje su gutale metre tkanine. Ostalo je istorija, a Dior je brzo postao "must" za crvene tepihe, slavne dame, dok su obične žene maštale o komadima koji bi se našli u njihovim garderoberima.

LJubavni život

Nije tajna da je Dior bio homoseksualac, ali se, zbog vremena u kom je živeo, trudio da svoje veze sakrije od javnosti.

To je bila tajna koju je čuvao čak i od svojih roditelja.

Priče o njegovoj orijentaciji preplavile su svetske medije 1957. godine nakon što se saznalo da je Dior preminuo sa samo 52 godine. NJegova smrt obavijena je velom tajni, a godinama nakon kružile su razne teorije od toga da je pretrpeo fatalni srčani udar nakon intenzivne partije karata, do toga da je infarkt nastupio kao posledica intimnog odnosa, što je proširio pariski društvenjak, Baron de Rede, u svojim memoarima. Ipak, pravu istinu nikada niko nije saznao.

(Mondo)

BONUS VIDEO:

 

 

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas