· · Komentari: 0

Slavimo Svetog velikomučenika Jevstatija: Danas bi trebalo obavezno da uradite jednu stvar

Vernici Srpske pravoslavne crkve slave danas svetog velikomučenika Jevstatija (Plakidu)

1664710953_EVSTATIJE-3.jpg
Foto: SPC

Sveti Jevstatije Plakida (ili Sveti Evstatije), čiji danas praznik obeležava SPC, odavnina je zaštitnik lova, te ga i lovci pravoslavnih zemalja slave 20. septembra (po starojulijanskom a 3. oktobra po gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru).

Pročitajte još: Današnji dan posvećen je trojici velikih mučenika: Simbol su vere i stradanja, a evo šta bi trebalo da uradimo

Zbog toga će danas novom mnogi lovci dana u šume i gore, ne zbog samog lova već više zbog svog patrona i međusobnog druženja u slavljenju slave. "Tako mi svetog Jevstatija, lovačkog patrona", poznata je zakletva na istinitost "lovačke priče" iz "Zone Zamfirove".

U životopisu Sv. Jevstatija, nalazimo da se u mladosti zvao Plakida, i da je živeo od 70 do 120 godine posle Hristovog rođenja, u Rimu

Bio je strastveni lovac i vojskovođa u vreme cara Tita i Trajana. Legenda kaže da, polazeći jednom u lov na hrišcanski praznik Veliki petak, naiđe u šumi na jelena. Božijom pomisli pojavi se svetao krst među rogovima jelena i dođe mu glas Gospodnji pozivom da ode svešteniku hrišćanskom i da se pokrsti.

Plakida pojavom posluša, ode i pokrsti se, zajedno sa ženom i dva sina. Na krštenju dobi ime Jevstatije. Nakon toga vrati se ponovo u šumu na isto mesto gde mu se pojavio jelen i kleknuvši zablagodari Bogu sto ga je priveo Hristovoj istini. U taj čas ponovo je čuo tajanstven glas koji mu predreče njegovo stradanje. Odmah zatim Jevstatije tajno napusti Rim sa svojom porodicom i premesti se u Egipat, gde je proveo prerušen u zatišju, petnaest godina.

Međutim pred kraj vladavine cara Trajana, napadoše Varvari Rimsko carstvo i car pošalje dva oficira po čitavoj državi da potraže vojskovođu Plakida. Božijom pomoći ga pronađe u Egiptu i dovede u Rim. U međuvremenu car Trajan je umro a na presto carstva je došao Andrijan. Kada pozva car vojvodu Plakidu da prinese žrtvu on reče da je Hrišćanin i car ga odmah stavi na muke i kad mu zveri ne učiniše ništa, car ga zajedno sa ženom i sinovima baci u telo usijanog metalnog vola. Trećeg dana izvadiše njegovo telo mrtvo a od žara nepovređeno i sahraniše ga.

Već u trećem veku po Hristovom rođenju, lovci Hrišcanski počeli su slaviti Sv.Evstatija, kao velikomučenika i zaštitnika lova po svim oblastima Rimskog carstva i tako do dana današnjeg.

Tropar

Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: NJihovim molitvama spasi duše naše.

KAD EVSTATIJE NE BI MALODUŠAN

Samoubistvo je smrtni greh i prkos Duhu Svetome, koji život daje, kaže jedna hrišćanska beseda. Samoubistvo je utoliko strašniji greh od ubistva, što greh ubistva čovek može još i pokajati, dok za greh samoubistva nema pokajanja. Evo dva slučaja prevelike nevolje, u kojima bi malodušni izvršili samoubistvo, a u kojima su se sveti Božji ljudi pokazali junaci.

Pročitajte još: Crkva slavi SVETU ARIJADNU: Evo šta bi trebalo da uradimo prema verovanju

Sv. Evstatije jednoga dana nađe se u ovakvom položaju: na jednoj obali reke beše ostavio jednoga sina, dok je drugoga preneo na drugu obalu i vratio se da i onoga sina prenese. Došavši do sredine reke on pogleda na jednu obalu i vide, kako lav uhvati jednoga sina njegovog i odnese; pogleda na drugu obalu i vide, kako vuk zgrabi drugog njegovog sina i odnese. Malodušan bi se u takvom slučaju zagnjurio u vodu i učinio kraj svome životu. Evstatije, ispunjen tugom, ne izvrši samoubistvo nego s nadom na Boga prožive 15 godina kao najamnik. I dočeka ovaj strpljivi čovek da vidi opet svoja dva sina. 

 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.