Oglas
· · Komentari: 0

IMALA JE NEVEROVATAN ŽIVOT I LUDO JE VOLELA JEDNOG SRBINA: Francuska diva za koju su svi mislili da nema zavodnice veće od nje

Dana 23. aprila 1910. svet je dobio jednu od najzagonetnijih i najprivlačnijih figura francuske kinematografije – Simon Simon.

1745492976_profimedia-0768992909.jpg
Foto: Profimedia
Oglas

Rođena kao Simon Tereze Fermande Simon u Marseju, poticala je iz mešovitog porekla – otac Anri Luj Firmin Simon bio je inženjer i pilot jevrejskih korena, dok je majka Italijanka Erma Marija Domenika Đorčeli, vodila domaćinstvo.

Porodica je često menjala mesto boravka – od Madagaskara, preko Budimpešte i Torina, do Berlina – da bi se konačno skrasili u Francuskoj. Simon je od detinjstva plenila neobičnom lepotom, a jedinstvena kombinacija istog imena i prezimena činila ju je nezaboravnom.

Sa samo 21 godinom napušta Marsej i odlazi u Pariz, gde se isprobala u raznim umetničkim pravcima – kao pevačica, manekenka, pa čak i vajarka. Presudni trenutak dogodio se kada ju je, u jednom pariskom restoranu, zapazio reditelj Viktor Turjanski i otvorio joj vrata sveta filma.

Bez prethodnog glumačkog iskustva, debitovala je 1931. godine u filmu "Nepoznati pevač" (Le chanteur inconnu), ali se vrlo brzo vinula među najvoljenije glumice Francuske.

NJen proboj u Holivud usledio je 1935. godine, uz veliku medijsku pompu, ali i određene teškoće. Iako joj je planirana američka premijera bila u filmu "Poruka Garsiji", uloga je ipak otišla Riti Hejvort.

Prvi ozbiljniji angažman dobila je u ostvarenju "Ispod dveju zastava", ali je nakon samo dvanaest dana snimanja napustila projekat – zvanično zbog bolesti, nezvanično zbog svoje naravi, koja se nije uklapala u stroga holivudska pravila.

Sama je kasnije priznala da je bila zahtevna, delom i pod uticajem Marlen Ditrih, koja ju je savetovala da se ponaša kao prava zvezda – ako želi da to i postane.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Second Reel (@secondreel)

Simon se kasnije vraća Holivudu i beleži uspehe u filmovima kao što su "Devojačka spavaonica", "Zaljubljene dame" i rimejk "Sedmog neba", ali iza kulisa su se nizali sukobi – između ostalog, i sa glumicom Rut Četerton. NJen najznačajniji holivudski uspeh bio je uloga u kultnom hororu "LJudi-mačke" iz 1942. godine, kao i njegovom nastavku "Prokletstvo ljudi-mačaka". Ipak, krajem tridesetih vraća se u domovinu, okružena glasinama i pričama koje su pratile njen boravak u Americi. U narednim decenijama snimala je manje zapažene filmove, a sa velikog platna povukla se 1973. godine.

U privatnom životu, Simon se nikada nije udavala, iako je važila za veliku zavodnicu. Jedini poznati skandal nije imao veze sa muškarcima – prijavila je svoju sobaricu za krađu, koja joj se osvetila širenjem zlobne glasine o njenim ljubavnim navikama.

Među poznatim muškarcima u njenom životu bio je i čuveni kompozitor Džordž Geršvin, za koga se verovalo da je pesmu "Love Walked In" posvetio upravo njoj.

Ipak, najzanimljivija ljubavna epizoda bila je njena veza s jugoslovenskim špijunom Duškom Popovim, koji je inspirisao Ijana Fleminga za lik Džejmsa Bonda.

Simon Simon preminula je u Parizu 22. februara 2005. godine, u dubokoj starosti. Ministar kulture Francuske tada je odao počast njenom šarmu, osmehu i glamuru, ističući da je njena smrt označila kraj jedne čitave ere francuskog filma.

(Glossy)

 

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas