Oglas
· · Komentari: 0

"PLAVE SRPSKE KRVI": Poznati holivudski glumac potomak kralja Petra I

Vladavina kralja Petra I Karađorđevića (1903-1921) obično se ističe kao period najstabilnije demokratije u istoriji Srbije. Takođe, upravo u vreme njegove vladavine Srbija je ostvarila velike ratne pobede od 1912. do 1918. u dva balkanska i Prvom svetskom ratu, mada je od leta 1914, zemlju zapravo vodio prestolonaslednik Aleksandar, tada u svojstvu regenta.

1750065701_125249_68317-kralj-petar-potomak-glumac-viktor-arselus-orig_f.jpg
Foto: Vikipedija, Profimedia
Oglas

Kruna, veliki vrhunac vladavine kralja Petra I Karađorđevića bilo je stvaranje nove države, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. decembra 1918. godine, čime su ostvarene vekovne težnje ujedinjenje svih srpskih istorijskih i etničkih zemalja.

NJegova smrt 1921. godine ostavila je tugu u srcima svih naroda Srbije. NJegova vladavina ostavila je neizbrisiv trag na Srbiju, a njegova dela i doprinosi se i danas slave širom zemlje.

Interesantno, potomci poslednjih vladara iz dinastije Karađorđević danas broje više desetina ljudi.

Većina njih uživa aristokratski život, dok sa druge strane ima i primera "običnih ljudi" čije životno i profesionalno usmerenje uopšte ne sugeriše na njihovu "plavu krv".

Srpski kralj Petar Karađorđević (1844-1921) proveo je u egzilu veći deo života. Tokom boravka u Parizu 1880-ih godina upoznao je tamo dvojicu crnogorskih vojvoda, rođaka knjaževske dinastije Petrović-NJegoš.

Na poziv pomenute dvojice Šaka i Boža Petrovića-NJegoša, Petar Karađorđević obreo se u Cetinju gde je upoznao knjaza Nikolu i njegovu porodicu. Susret sa knjazovom najstarijom ćerkom Zorkom pokazao se kao sudbonosan. Princ Petar ubrzo se uz blagoslov crnogorskog vladara oženio njom, i time ojačao svoje političke pozicije u nadi da će jednog dana zasesti na srpski presto.

Iako se ne može reći da je taj brak iz čisto političke računice, među njima je postojala jaka ljubav, i pored vidne razlike od 20 godina. U istorijskom pamćenju srpskog naroda sinovi Đorđe i Aleksandar ostali su poznati podjednako kao i Aleksandrovo potomstvo, dok se o njihovoj starijoj sestri Jeleni i njenom potomstvu dosta manje zna. 

Nakon smrti majke Zorke o njoj su brinule tetke Anastasija i Milica, ćerke knjaza Nikole. Zajedno sa njima živela je u Petrogradu. Studirala je medicinu na univerzitetu u Sankt Peterburgu. Godine 1910. upoznala je kneza Ivana Konstantinoviča, rođaka carske porodice Romanov, za koga se i udala sledeće godine.

Jelena Karađorđević i Ivan Romanov imali su dvoje dece. Sina Vsevoloda Ivanoviča i ćerku Jekatarinu Ivanovnu (rođenu 1915. godine).

U jeku revolucionarnih dešavanja u Rusiji, Jelena je doživela veliku tragediju, jer joj je suprug Ivan preminuo 1918. godine Pre svoje srmti suprug je zamolio Jelenu da se vrati njihovoj deci koja su bila kod Jelenine zaove. Na putu boljševici su zarobili Jelenu. U oktobru iste godne švedske diplomate su dobili dozvolu da prime u Švedsku Jeleninu zaovu sa njenom i Jeleninom decom. Jelena je dalje ostala zarobljena, sve dok je nisu pronašli norveški diplomati. Prebačena je u Kremlj da bi 1919. dobila dozvolu da otputuje za Švedsku. Jelena se sa decom preselila u Nicu u Francuskoj gde je ostala do kraja života. Više se nije udavala, živela je povučeno sve do smrti 1962. godine u Nici. Jedno vreme nakon Prvog svetskog rata provela je i kod brata u Jugoslaviji.

NJena ćerka Jekatarina bila je inače poslednji član porodice Romanov koja je rođena u carskoj Rusiji. Od 1937. do 1945. godine živela je kod majčine tetke kraljice Jelene Savojske (ćerke knjaza odnosno kralja Nikole). Tamo se i udala za italijanskog diplomatu Rožera Farasa di Vilaforesta (1909-1970). Imali su troje dece: Nikoleta, Fiametu i Đovanija. 

Fiameta Faras (rođena u Budimpešti 1940. godine) imala dva braka. Iz prvog sa Viktorom Karlosom Arselusom ima sina Sebastijana Arselusa (1976).

Upravo on, ostvario je zavidnu glumačku karijeru u Sjedinjenim Američkim Državama. Završio je glumu i krajem 1990-ih kao veliki talenat otpočeo karijeru u pozorištu.

Naredne decenije oprobao se u pozajmljivanju glasova za brojne mjuzikle i crtane filmove: Winx Club, Yu-Gi-Oh, Rent, Good Vibrations, Wickeda.

Najveći uspeh do sada postigao je u filmovima "Netfliks" produkcije. Poznata je njegova uloga Lukasa Godvina u TV seriji "House of Cards (2013-2016), i DŽeja Vitmana u seriji "CBS Madam Secretary" (2014-2019).

Sebastijan često daje intervjue za američke medije, ali do sada nije poznato da je ikada govorio o svojoj biološkoj povezanosti sa srpskom dinastijom Karađorđević i kraljem Petrom. 

(Nportal)

BONUS VIDEO:

 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas