Oglas
· · Komentari: 0

Koliko dnevno dete treba da se kreće prema uzrastu? Ovo su preporuke SZO

Gojaznost dece i adolescenata jedan je od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova današnjice.

1747229306_shutterstock_1371456434.jpg
Foto: Shutterstock
Oglas

Broj gojaznih mladih u svetu u poslednjih 40 godina se povećao gotovo četiri puta. Osim fizičkih posledica, gojaznost negativno utiče na psihološko zdravlje dece, smanjuje samopouzdanje i može dovesti do socijalne izolacije.

Problem često započinje u detinjstvu i nastavlja se u odrasloj dobi, a prekomerna telesna masa već se od najranije dobi povezuje s povećanim rizikom od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i poremećaja metabolizma.

S obzirom na složenost problema debljine, svoja iskustva i znanje struke podelila je univ.mag.med.techn Bernardica Pavlić Pračić, glavna sestra poliklinike Salvea. Kroz svoj rad s decom, ističe koliko rano usvojene navike mogu biti presudne za očuvanje zdravlja i kvalitet života.

- Gojaznost kod dece rezultat je više različitih faktora. Iako genetske predispozicije imaju svoju ulogu, najveći doprinos daje energetska neravnoteža – unos kalorija koji premašuje njihovu potrošnju. Moderni način života, sve veća upotreba digitalnih uređaja i sedelački obrasci dodatno pogoršavaju situaciju. Deca danas provode sve manje vremena u igri i sportu na otvorenom, a često ni roditelji ni deca nisu dovoljno svesni važnosti redovne fizičke aktivnosti za zdravlje - upozorava Pavlić Pračić.

Smernice za kretanje, sedenje i san dece mlađe od 5 godina

Svetska zdravstvena organizacija donosi jasne smernice za kretanje, sedenje i san dece mlađe od pet godina, prilagođene njihovom uzrastu. Cilj je podstaći zdrav razvoj kroz uravnotežen dnevni ritam aktivnosti, odmora i sna.

  • Za dojenčad (0–11 meseci) preporučuje se: Više puta dnevno raditi "male" fizičke aktivnosti, prvenstveno kroz interaktivnu igru na podu. Deca koja još ne puze treba da provode najmanje 30 minuta dnevno na stomaku dok su budna. Ekrani se ne preporučuju, a za kvalitetan san procenjeno je da beba treba da spava 14–17 sati (za 0–3 meseca), odnosno 12–16 sati (4–11 meseci), uključujući i dremanje.
  • Za decu od 1 do 2 godine preporučuje se: Najmanje 180 minuta aktivnosti dnevno bilo kojeg intenziteta, raspoređeno tokom dana.
  • Za jednogodišnjake – izbegavati ekrane u potpunosti.
  • Za decu od 2 godine – najviše 1 sat dnevno pred ekranima (što manje, to bolje).
  • A, kvalitetan san za ovaj uzrast je 11–14 sati, uključujući dremanje.
  • Za decu od 3 do 4 godine preporučuje se: Najmanje 180 minuta aktivnosti dnevno, od čega najmanje 60 minuta umerenog do jakog intenziteta. Vreme pred ekranima ograničiti na najviše jedan sat dnevno, a kvalitetan san postići će unutar 10–13 sati, uključujući dremanje.

Sticanje navika u detinjstvu

Pavlić Pračić takođe naglašava kako se pokazalo da deca koja se od malih nogu bave sportom često zadržavaju aktivan stil života i u odrasloj dobi.

- Redovna fizička aktivnost jedan je od najmoćnijih alata u prevenciji i lečenju gojaznosti. Sport ne samo da pomaže u regulaciji telesne mase, već donosi brojne dodatne koristi: jača kardiovaskularni sistem, podstiče zdrav rast i razvoj, unapređuje motoričke i socijalne veštine i doprinosi mentalnom zdravlju.

Kako bi se deca motivisala za redovnu fizičku aktivnost, važno je učiniti sport zabavnim i pristupačnim. Roditelji, nastavnici i treneri mogu početi s jednostavnim aktivnostima koje odgovaraju uzrastu i interesima dece, poput porodične vožnje bicikala, trčanja u parku, igre s loptom ili plivanja. Za mlađu decu, igre koje uključuju skakanje, trčanje i bacanje lopte mogu biti odličan način da se uvede fizička aktivnost".

(Yumama)

BONUS VIDEO

 

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas