Oglas
· · Komentari: 0

BORIO SE SA TEŠKOM BOLEŠĆU: Preminuo legendarni Patrik Stjuart, glumac koji je obeležio istoriju naučne fantastike

Patrik Stjuart, legendarni britanski glumac poznat po ulozi kapetana Pikarda u seriji 'Zvezdane staze: Sledeća generacija', preminuo je u 86. godini nakon borbe sa Alchajmerovom bolešću i demencijom.

1793346249_profimedia-1147616756.jpg
Foto: Agency/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia
Oglas

Legendarni Patrik Stjuart, zvezda kultne serije "Zvezdane staze: Sledeća generacija”, preminuo je juče u svom domu u Los Anđelesu, nakon borbe sa Alchajmerovom bolešću i demencijom sa Levijevim telima. Imao je 86 godina.

Vest je potvrdio njegov predstavnik za odnose sa javnošću.

"Sa velikom tugom objavljujemo da je ser Patrik Stjuart preminuo juče u svom domu u Los Anđelesu, uz ljubavnu brigu svoje voljene supruge Sani, nakon kratke i potresne borbe sa Alchajmerovom bolešću i demencijom sa Levijevim telima.

Bio je u toplom zagrljaju porodice i prijatelja, okružen muzikom uživo, molitvama, suzama, smehom i onom vrstom dubokih emocija kakve je samo on mogao da probudi, nakon čitavog života posvećenog svima nama. Zauvek ćemo čuvati sećanje na spokoj i zamišljenost na njegovom licu – trajni podsetnik na njegovu nepobedivu gracioznost", navodi se u saopštenju porodice, prenosi Variety.

Zvezdana karijera Patrika Stjuarta

Patrik Stjuart, ugledni pozorišni i filmski glumac i autor bestselera prema listi NJujork tajmsa, čija je karijera trajala gotovo šest decenija, bio je trostruki dobitnik nagrade Olivije i nominovan za nagradu Toni za svoj rad u pozorištu, dok je za svoj rad na televiziji i filmu više puta bio nominovan za priznanja Emi, Zlatni globus i nagradu Udruženja filmskih glumaca (SAG).

Tokom sedam sezona dramske serije "Zvezdane staze: Sledeća generacija” (Star Trek: The Next Generation), kao i u nekoliko filmskih nastavaka — počevši od filma"Zvezdane staze: Generacije” (Star Trek Generations) iz 1994. godine, Stjuart je tumačio lik kapetan Žan-Lika Pikara. Kasnije je ponovo preuzeo tu ulogu u globalno veoma uspešnoj seriji "Zvezdane staze: Pikar” (Star Trek: Picard) na platformi Paramount+, za koju je osvojio nagradu Critics Choice Super Award u kategoriji najboljeg glumca u naučnofantastičnoj seriji. Ta serija je završena trećom, ujedno i poslednjom sezonom, u aprilu 2023. godine.

Stjuart je takođe stekao veliku slavu tumačeći lik Čarlsa Ksavijera, poznatijeg kao Profesor Iks - tu ulogu je prvi put odigrao u filmu "Iks-ljudi” (X-Men) iz 2000. godine, a zatim je ponavljao u brojnim uspešnim nastavcima serijala, uključujući i hit film "Logan” u kojem je igrao uz Hjua Džekmena.

Patrik Stjuart se u ovoj ulozi pojavljuje i u filmu "Osvetnici: Sudnji dan” (Avengers: Doomsday), čija je premijera zakazana za 18. decembar 2026. godine. U tom ostvarenju je osmi put u karijeri tumačio taj lik.

Briljirao u glumi pa napisao bestseler, borio se za prava žena

Godine 2023. Stjuart je postao autor bestselera prema listi New York Times nakon objavljivanja svojih memoara pod naslovom "Making It So”, u kojima opisuje svoj život – od najranijih dana u Jorkširu u Engleskoj, pa sve kroz njegovu dugu karijeru.

Memoare je objavila izdavačka kuća "Gallery Books”, ogranak kompanije "Simon & Schuster”, a prateća audio-knjiga – koju čita sam Stjuart – osvojila je nagradu "Audie” u kategoriji autobiografija/memoara, dok ju je platforma "Audible” proglasila jednim od najboljih audio-zapisa memoara poznatih ličnosti te godine.

NJegova bogata filmografija obuhvata ostvarenja kao što su: "L.A. Story” Stiva Martina, "Green Room” Džeremija Solnijea, serija "Blunt Talk”, "Robin Hud: Muškarci u helankama”, "Teorija zavere”, "Zima jednog lava”, "Ja, Klaudije”, "Mobi Dik”, "Hamlet”, "Dečko, dama, kralj, špijun”, serija "Ekstra” Rikija Džervejsa, "Dečak koji će postati kralj”, "Match”, "Kralj Teksasa”, "Džefri”, "Dina”, "Koda” (CODA) i "Ekskalibur”.

Takođe, pozajmljivao je glas likovima u animiranim hitovima Seta Mekfarlana "Porodični čovek” (Family Guy) i "Američki tata” (American Dad), kao i u filmovima poput "Princ Egipta”, "Kokoška Lil” i "Džimi Neutron: Genijalni dečak”.

Godine 2026. Stjuart je pozajmio glas liku ser Ričfilda u komediji "Detektivi ovce” (The Sheep Detectives) studija Amazon MGM, u kojoj Džekmen tumači lik Džordža, čobanina koji svake večeri svojim ovcama čita detektivske romane, sve dok ih jedan misteriozni događaj ne navede da i same postanu detektivi.

Za svoj rad u pozorištu, Stjuart je nagrađen sa tri nagrade Olivije; prvu je dobio 1979. godine za ulogu u predstavi "Antonije i Kleopatra” u režiji Pitera Bruka. Tokom saradnje sa Kraljevskom šekspirovskom trupom (RSC), Patrik Stjuart je nastupio u više od 60 predstava, uključujući i ulogu Klaudija u "Hamletu” — za koju je osvojio priznanje "Olivije”, partner mu je bio Dejvid Tenant. Proglašen je za počasnog pridruženog umetnika ove trupe, kao priznanje za njegov neprocenjiv doprinos pozorištu.

Među Stjuartovim nastupima na Brodveju i londonskom Vest Endu izdvajaju se: naslovna uloga u "Magbetu” ​​(u režiji Ruperta Gulda), za koju je bio nominovan za nagradu Toni i osvojio nagradu Ivning standard (predstava je izvođena na Vest Endu, u Bruklinskoj akademiji muzike i na Brodveju); zatim saradnja sa Ijanom Makelenom u predstavama "Ničija zemlja” Harolda Pintera i "Čekajući Godoa” Semjuela Beketa; kao i uloge u komadima "Domar”, "Život u pozorištu”,"Graditelj Solnes”, "Spuštanje niz planinu Morgan”, "San letnje noći”, "Mletački trgovac”, "Ko se boji Virdžinije Vulf?” Edvarda Olbija, "Bogojavljenska noć”, "Bingo: Scene novca i smrti” i "Bura”.

U decembru 2019. godine, Stjuart je ponovo postavio svoju monodramu "Božićna priča” (A Christmas Carol), predstavu za koju je dobio nagradu Olivije, a predstavu je sam adaptirao i njoj je tumačio više od 40 likova. Ovo delo je često izvodio nakon premijere 1991. godine, uključujući nastupi na Brodveju i u Londonu. Postavka iz 2019. godine bila je prvo izvođenje ovog komada nakon 17 godina, a ovoga puta realizovana je kao humanitarni projekat za organizacije "Siti harvest” i "Ars Nova".

NJegov rad u domenu glasovne interpretacije takođe je priznat 1995. godine, kada je osvojio nagradu Gremi za najbolji govorni album za decu, za snimak dela "Peća i vuk” Sergeja Prokofjeva na engleskom jeziku.

Ove godine je glas pozajmio za svih 154 soneta Vilijama Šekspira — uključujući i njegova razmišljanja o samom procesu kazivanja — u okviru audio-knjige "Patrik Stjuart izvodi kompletne sonete Vilijama Šekspira” (Patrick Stewart Performs the Complete Sonnets of William Shakespeare), koju je 7. aprila objavila izdavačka kuća "Sajmon i Šuster audio".

Stjuart je bio glasan zagovornik socijalne pravde, prava žena, borbe protiv nasilja u porodici, prava veterana, rešavanja izbegličke krize, prava životinja, političkih reformi i mnogih drugih pitanja.

Odlikovala ga kraljica Elizabeta

U okviru novogodišnjih odlikovanja 2001. godine, kraljica Elizabeta II imenovala je Stjuarta za oficira Reda Britanske imperije (OBE), a 2010. godine dobio je titulu viteza za svoj doprinos dramskoj umetnosti.

Rođen 13. jula 1940. godine u Mirfildu Patrik Stjuart je napustio školu sa 15 godina kako bi nastupao u lokalnom pozorištu, a svoj profesionalni debi na sceni imao je 1959. godine u pozorištu Theatre Royal u Bristolu, u predstavi "Sirano de Beržerak”.

Slavni glumac je 1966. godine postao član Kraljevske šekspirovske trupe (Royal Shakespeare Company), a 1967. godine prvi put se pojavio na televiziji u seriji Coronation Street. Na Brodveju je debitovao 1970. godine u ulozi Snauta u predstavi "San letnje noći”, koju je režirao Piter Bruk, piše Deadline.

(Blic žena)

BONUS VIDEO:

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas