Oglas
· · Komentari: 0

Danas je Sveti Antim Nikomidijski: Jedan običaj treba da ispoštuju svi vernici

SPC i njeni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Antima, kao i prvog srpskog patrijarha, Joanikija II.

1757937016_7f59461048cb88a473579d7121eae21c5d63aac6.jpg
Foto: Shutterstock
Oglas

Sveti Antim Nikomidijski

Rođen u Nikomidiji i od detinjstva vaspitan kao pravi hrišćanin.

- Telo njegovo beše umrtvljeno, duh smiren, zavist iskorenjena, gnev ukroćen, lenost prognana; ... imaše ljubav k svima, mir sa svima; blagorazumnost posred sviju, revnost prema slavi Božjoj, javnu svima".Nije čudo što čovek s takvim vrlinama bi postavljen za episkopa.

Antim sveti episkopstvovaše u Nikomidiji u vreme ljutog gonjenja hrišćana pod opakim carevima Dioklecijanom i Maksimijanom. Naročito u Nikomidiji prolivaše se krv hrišćanska potocima.

Jedne godine o Roždestvu Hristovom bi sažeženo u jednom hramu 20.000 mučenika (v. 28. decem.) To se desi u vreme Antimova arhijerejstva. No gonjenje se s tim ne okonča, nego se produži, i mnogi hrišćani behu bačeni u tamnicu i čuvani tu za muke i smrt.

Antim se udalji u jedno selo, Omanu, ne da bi utekao od smrti nego da bi otuda mogao hrabriti pastvu svoju u podvigu mučeništva, da niko od straha ne otpadne. Jedno njegovo pismo hrišćanima u tamnici bi uhvaćeno i predato caru Maksimijanu.

Car posla 20 vojnika da nađu i dovedu Antima. Sedi i prozorljivi starac izađe u susret vojnicima, uvede ih u dom i ugosti, pa tek onda reče, da je on Antim, koga oni traže. Udivljeni vojnici dobrotom Antimovom predlagahu mu da se skrije, a oni će reći caru da ga nisu mogli naći.

Ali, Antim odgovori da on ne sme dozvoliti, da se lažju prestupa zapovest Božja i njegov život spasava, nego pođe sa vojnicima. Uz put svi vojnici poverovaše u Hrista i bihu kršteni od Antima. Izveden pred cara Antim bi dugo i ljuto mučen, i najzad sekirom posečen.

Proslavi Gospoda i upokoji se u Gospodu početkom IV stoleća.

Na ovaj dan običaji i staro verovanje kažu da je poželjno da budete smerni i požrtvovani. 

Sveti Joanikije II, prvi patrijarh srpski

Joanikije II je bio poslednji žičko-pećki arhiepiskop i prvi patrijarh novouspostavljene Pećke patrijaršije.

Rođen je u okolini Prizrena, a o njegovom poreklu nema mnogo istorijskih podataka. Zna se da je učestvovao u radu državnih sabora i bio veoma učen i odličan diplomata. Na dvoru srpskog kralja Stefana Dušana (1331—1355) bio je logotet, a nakon smrti arhiepiskopa Danila II (1324—1337) izabran je 3. januara 1338. godine za srpskog arhiepiskopa.

Kao arhiepiskop, Joanikije je naložio da se tadašnja  prestolna crkva u Peći  ukrasi ikonama i freskama.

Na praznik Cveti 1346. godine na državnom saboru u Skoplju Joanikije je uzdignut u zvanje patrijarha Srba i Grka, čime je Srbija dobila prvog patrijarha.

NJegove mošti počivaju u Peći, gde je i proglašen za svetitelja.

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas