· · Komentari: 0

DEČIJA AMNEZIJA: Evo zbog čega ne pamtimo događaje do ČETVRTE GODINE života

Dečija amnezija nikog ne zaobilazi

1674912720_shutterstock_1023412015.jpg
Foto: Shutterstock

Da li ste se nekada pitali zašto se ne sećamo nečega što se desilo u ranom detinjstvu. Ovaj fenomen je u struci poznat pod nazivom dečija amnezija i kroz nju prolaze svi.

Dečija amnezija je nemogućnost pamćenja detalja i događaja koji su se dogodili pre četvrte godine života. Neki su istraživači otišli dalje i otkrili da se deca pre sedme godine sećaju oko 60 ili više odsto događaja iz ranih godina, dok se u uzrastu od devet godina sećaju samo 40 odsto. To im je omogućilo da shvate da se, dok prolazimo različite faze razvoja, manje sećamo onoga što je tome prethodilo.

Razvoj mozga igra glavnu ulogu

Jedno istraživanje je pokazalo da mozak “ne čuva sećanja koja bi inače bila dugoročna, kada je zauzet stvaranjem  novih stanica”. Osim toga, ne možemo se prisetiti dnevnih događaja pre treće ili četvrte godine jer naše epizodno pamćenje još nije počelo.

Sećanja roditelja menjaju naša

Drugo istraživanje sugeriše da naši roditelji takođe značajno menjaju naša sećanja na detinjstvo svojim pričama. Isto istraživanje pokazalo je da se deca različito sećaju istog događaja nakon razgovora sa tatama, a drugačije kada o tome razgovaraju sa mamama.

Moć emocionalnog odgovora

Dečji psiholozi kažu da su kod dece prisutna sećanja ispunjena snažnim osećajima, pozitivnima i negativnima. Ovo otkriće omogućuje čak i maloj deci da svedoče na sudu. Dakle, veća je verovatnoća da ćete se iz ranog detinjstva sećati nečega što je za vas bilo važno i nosilo u sebi snažan emotivni pečat.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.