· · Komentari: 0

Ko su bili RODITELJI Svetog Nikole? Nakon njihove SMRTI nasledstvo je razdelio sirotinji

Rodio se u oblasti Likiji u gradu Patari oko 270. godine

1671194727_Foto-vikipedia-sveti-nikola.jpg
Foto: Vikipedia

Nikola Mirlikijski (grčki: Νικόλαος, Nikólaos; rođen oko 270. godine, umro 6. decembra 343. godine), poznat i kao sveti Nikola Čudotvorac, je bio episkop Mire Likijske u Maloj Aziji (današnja Turska).

Živeo je u 4. veku u gradu Mira. Bio je poznat je po tome što je tajno davao ljudima novac, a sada se na zapadu često poredi sa Deda Mrazom. Deda Mraza na engleskom zovu Santa Klaus (Santa Claus) što je skraćeno od Santa Nikolaus (Santa Nicholaus, "sveti Nikola").

U čitavom hrišćanstvu se poštuje kao svetitelj i čudotvorac. Sveti Nikola je zaštitnik putnika, moreplovaca, trgovaca, strelaca, dece, i studenata u Grčkoj, Rusiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Takođe sveti Nikola je u Srbiji jedna od najčešćih slava.

Pročitajte još: KAKO SE PIŠE: Srpska pravoslavna crkva ili srpska pravoslavna crkva, upoznajte se pravopisnim pravilima vezanim za verske organizacije

Rodio se u maloazijskoj oblasti Likiji u gradu Patari oko 270. godine. NJegovi roditelji, otac Teofan i majka Nona imali su samo njega. Pri krštenju je dobio ime Nikolaj, što u prevodu znači pobeditelj naroda. Duhovnom životu poučavao ga je stric Nikolaj episkop Patarski. Oni su se zajedno zamonašili u manastiru "Novi Sion". Nakon smrti svojih roditelja, prodao je celo imanje i novac je razdelio sirotinji. Neko vreme je bio sveštenik u svom rodnom gradu. Odlikovao se milosrđem, ali pošto je bio skroman, povukao se u samoću i bezmolvije da tako sačeka smrt. Hrišćani veruju da mu se potom javio glas Gospodnji i rekao mu: "Nikolaje, pođi u narod na podvig ako želiš biti od mene uvenčan". Tada je napustio pustinjački život i otišao u narod. Izabran je za arhiepiskopa grada Mira u Likiji (oblast današnje Turske).

Tokom vladavine careva Dioklecijana i Maksimijana u vreme gonjenja i mučenja hrišćana bio je zatvoren u tamnicu, ali ni tu nije prestajao da propoveda i širi hrišćanstvo. Prisustvovao je Prvom Vaseljenskom saboru u Nikeji, ali zbog toga što je udario aleksandrijskog sveštenika Arija, optuženog za jeres, udaljen je sa sabora i zabranjeno mu je dalje prisustvo. U hrišćanskoj tradiciji se spominje da su mu odobrili ponovno prisustvo na saboru tek kada se preko izabranih arhijereja javio glas Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, da je učinjena velika nepravda prema Svetom Nikolaju.

LJudi su ga još za vreme njegovog života smatrali za svetitelja. Prizivali su ga u pomoć pri bolestima, nekoj nesreći ili nemoći. Hrišćani veruju da se on svima odazivao i da svima je pomagao, a da je iz njegovog lica sijala svetlost. U starosti se razboleo i preminuo 6. decembra 343. godine. Sveti Nikola se i slavi se toga dana, što je ustvari 19. decembar po starom kalendaru.

 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU 

 

 

 

 

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.