· · Komentari: 0

Kako je nastala NOVA GODINA? Praznik koji ima tradiciju dugu više od 2 milenijuma

Reč je o događaju koji su izmislili ljudi

1671981501_Foto-Shutterstock-nova-godina1.jpg
Foto: Shutterstok

U gotovo svim kulturama koje koriste godišnje kalendare dolazak nove godine se proslavlja kao praznik smene doba - odlazak starog i početak novog perioda.

Međutim, nije oduvek 1. januar uziman kao početak nove godine, zavisno od kulture nova godina se slavila u proleće ili na jesen.

Sam običaj vezuje se za praznovanje rađanja Sunca. Kako su se menjali vekovi, tako su se menjali i dani kada se slavila nova godina. S obizirom na to da mnogi narodi nisu imali kalendare, godinu su računali prema godišnjim dobima, kao i na osnovu završetka poljskih radova koje su obavljali.

Smatra se da je prvu "proslavu" Nove godine održao narod u Mesopatamiji, pre više od 2000 godina!

Pročitajte još: Zašto je POST toliko važan u životu svih nas: IZRAZ PONIZNOSTI, LJUBAVI I NADE

U Mesopotamiji se nova godina dočekivala početkom marta meseca.

Jedno je mišljenje da su prvi novu godinu slavili Kinezi, a drugo je da su to bili stari Germani ili Rimljani. U antičkom Rimu, kao i u Mesopotamiji, početak nove proslavljao se 1. marta, negde oko prolećne ravnodnevnice.

Međutim, od 153. g. stare ere Rimljani su proslavu na 1. januar - proslavljalo se u čast boga Janusa. Oni su novu godinu slavili kao simbol početka novog života i novih životnih nada.

Stari Germani su početak nove povezivali sa završetkom poljskih radova koji su padali sredinom novembra. Oni su time slavili dobro godinu i predstojeći odmor.

Svi ovi običaji su, u osnovi paganski, postojali u Evropi mnogo pre dolaska hrišćanstva. Ova religija dugo je bežala od slavljenja ovog praznika 1. januara jer su crkveni poglavari u tome videli ostatke starih verovanja i običaja. Tokom velikog dela srednjeg veka za početak godine uzimao se najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Tek od 12. veka i crkva polako prihvata 1. januar kao prvi dan nove godine.

BONUS VIDEO:

 

 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.