Voda igra jednu od važnih uloga u regulisanju krvnog pritiska, ali koju količinu je potrebno uneti tokom dana da bi se osetile koristi?
Iako se potrebe za hidratacijom razlikuju od osobe do osobe, kardiolozi preporučuju oko 9 šolja (oko 2,1 litar) vode dnevno za žene i 13 šolja (oko 3 litra) za muškarce.
Kako unos vode utiče na krvni pritisak?
Krv se uglavnom sastoji od vode. Kada ste dehidrirani, ukupna zapremina krvi koja cirkuliše kroz telo se smanjuje. Usled manje količine tečnosti koja vrši pritisak na krvne sudove, krvni pritisak može da opadne.
- Kada ste dehidrirani, zapremina krvi se smanjuje - objašnjava dr Vilijam Šuce, vaskularni hirurg za Healht i dodaje:
- To može dovesti do pada krvnog pritiska, naročito prilikom ustajanja. Zbog toga dehidratacija često izaziva vrtoglavicu.
Međutim, reakcija organizma na ovaj proces može dovesti i do porasta krvnog pritiska. Kako bi nadoknadilo nedostatak tečnosti, telo oslobađa hormone, poput vazopresina, koji pomažu bubrezima da zadrže vodu, a istovremeno sužavaju krvne sudove — što dovodi do povišenja krvnog pritiska.
- Jedan od uzroka povišenog krvnog pritiska je dehidratacija, jer ona smanjuje zapreminu krvi i sužava krvne sudove - kaže dr Itan Korngol za Health.
Takođe, ne treba ni preterivati sa unosom vode jer prekomerna hidratacija može povećati zapreminu krvi i dovesti do porasta krvnog pritiska. Jedno manje istraživanje pokazalo je da je udvostručavanje dnevnog unosa vode tokom dve nedelje dovelo do blagog porasta krvnog pritiska.
- Za većinu ljudi ovo ne predstavlja veliki razlog za brigu, ali preopterećenje tečnošću i nagli skokovi krvnog pritiska mogu biti opasni za starije osobe, kao i za one koji boluju od stanja poput srčane insuficijencije, bolesti jetre ili problema sa bubrezima - navodi dr Korngold.