· · Komentari: 0
HIPERTENZIJA

Koji su netipični uzroci povišenog krvnog pritiska i kako se prepoznaju i leče otkriva dr Olivera Đokić

Lekove za pritisak pije 1,1 milion Srba, a 250.000 ljudi ne zna da boluje od hipertenzije

1613572846_Depositphotos_84502200_xl-2015.jpg
Foto: Depozitfoto

Povišen krvni pritisak predstavlja jedan od glavnih problema savremenog doba i vodeći faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Mada je poznato da se najčešće javlja kao posledica loših životnih navika, stresa, nezdrave ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti, do pojave hipertenzije dolazi i iz drugih razloga.

Pročitajte još: Italijanki oboleloj od kovida amputirani prsti i to nije PRVI slučaj! (VIDEO)

Dr Olivera Đokić

- Na nastanak primarne hipertenzije utiču genetski i neurogeni faktori, bolesti bubrega, povećan unos soli, gojaznost, pušenje, velika upotreba kafe i alkohola, profesionalna preopterećenost, psihička napetost, odsustvo kretanja i fizičke aktivnosti...

Sekundarnu hipertenziju izaziva dugotrajna upotreba lekova.

- Uzroci sekundarne hipertenzije su najčešće kardiovaskularna, bubrežna, endokrinološka ili neurološka oboljenja, dugotrajna upotreba određenih lekova - kaže docent dr Olivera Đokić, kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".

Pročitajte još: Hladnoća nije jedini razlog HLADNOG NOSA: Šta još može da bude uzrok

Hipertenzija u trudnoći
- Hipertenzija u trudnoći je udružena sa povišenim stepenom bolesti i, nažalost, letalnog ishoda majke i ploda. Žene sa stanjem "preeklampsija" razvijaju visok krvni pritisak i višak proteina u urinu nakon 20. nedelje trudnoće. Nastaje kao posledica defekta placente, usled čega  delovi dospevaju u krvotok majke i izazivaju zapaljenski odgovor unutrašnjeg zida krvnih sudova i njihovog suženja.

I bubrežne bolesti mogu biti uzrok sekundarne hipertenzije i gotovo sve mogu povisiti krvni pritisak, a najčešće one hronične ili vaskularne. Koje su moguće neželjene posledice visokog krvnog pritiska?

I bubrežne bolesti mogu izazvati hipertenziju.

- Može dovesti do hipertrofije srčanog mišića, ishemijske bolesti srca (angina pektoris, infarkt miokarda, iznenadna srčana smrt), srčane slabosti, poremećaja srčanog ritma, šloga i oboljenja perifernih arterija donjih ekstremiteta - ističe dr Đokić.

Pročitajte još: "Ovo je moja poslednja objava": Poznata tik-tokerka izvršila samoubistvo (VIDEO)

U kom životnom dobu se najčešće javlja i ko je najugroženiji?

- Ovo oboljenje, koja se nekada smatralo bolešću starih, danas je sve prisutnije u drugoj i trećoj deceniji života. Procena učestalosti hipertenzije kreće se od jedne trećine do jedne polovine odraslog stanovništva. A učestalost se povećava starenjem.

Sve češće oboljevaju mladi ljudi Foto: Depozit

Da li i u kojoj meri promena životnih navika može da ublaži hipertenziju?

- Nefarmakološke mere sprovode se doživotno i nekada su samo one dovoljne za regulisanje krvnog pritiska. To podrazumeva promenu načina života i ishrane: smanjenje telesne težine kod gojaznih osoba, smanjenje unosa kafe, alkohola, namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i holesterolom, redukciju kuhinjske soli u ishrani, povećanje fizičke aktivnosti, veći unos hrane bogate mineralima i vitaminima (voće i povrće), prestanak pušenja.

Svaki drugi!
- Od visokog krvnog pritiska u svetu boluje svaki peti, a u Srbiji svaki drugi stanovnik, a samo 33,9 odsto ima postavljenu dijagnozu i uzima propisanu terapiju. U našoj zemlji boluje 47 % stanovnika, a 1,1 milion građana pije lekove za pritisak. Ovi podaci važe i za druge evropske zemlje (broj obolelih je 30-45 odsto, a ako su stariji od 60 godina, procenat je veći od 50).
Promena načina života je doživotna!

Pročitajte još: Žena otišla na operaciju grudi, a probudila se sa ogromnom zadnjicom: "Život mi je uništen" (UZNEMIRUJUĆ VIDEO)

U koje doba dana je najbolje meriti krvni pritisak?

- Najbolje je da se meri ujutru pre doručka, kada su njegove vrednosti najveće. Tada bi trebalo da budemo staloženi, oslobođeni stresa, kako se pritisak ne bi povećao. Merenje u jutranjim satima je preventiva protiv hipretenzije, koju mogu da prate glavobolje, zujanje u ušima i osećaj pritiska u glavi, što nekad predstavlja uvod u hronične srčane smetnje. Pacijenti koji imaju neregulisan krvni pritisak, nakon promene terapije potrebno je da više puta dnevno mere krvni pritisak. I zdravi ponekad to treba da urade kako bi potvrdili da su dobro - zaključuje dr Đokić.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU 

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.