· · Komentari: 0
Mauser C96

IKONA KOLEKCIONARA: Ovu vrstu pištolja koristile su najznačajnije istorijske ličnosti (FOTO)

Različite varijante ovog poluautomatskog pištolja koristile su istorijski značajne ličnosti kao što su Vinston Čerčil, Lorens od Arabije, Hajle Selasije

1616764110_Mauser-C96.jpg
Mauser-C96 - foto: Milan Milanović

Od svog pojavljivanja na svetskoj sceni tokom poslednje decenije devetnaestog veka, pa sve do danas, pištolji Mauser C96 izazivaju nepodeljenu pažnju, praktično u svakom kutku naše planete. 

Pročitajte još: Raritet svetskih razmera (FOTO)

Skoro vek stariji, C96 gađa jednako dobro kao i moderniji CZ99, foto: Milan Milanović

Nastali u vreme apsolutne dominacije revolvera u sklopu rane prve generacije poluautomatskih pištolja (Borhard C-93, Bergman 1896, Manliher M1894, Švarclose Model 1898), bili su vesnik novog trenda kada je u pitanju kratkocevno vatreno oružje. 

Sudeći po senzibilitetu vlasnika primeraka koje smo opisali, oni njima vrede neuporedivo više od procenjenih više hiljada dolara i to treba duboko poštovati.

Istina, već posle nekoliko godina, munjevitom brzinom su nastajali tehnički savršeni modeli, manjih gabarita i jednostavnije upotrebe, tako da je C96 već posle Prvog svetskog rata, po više osnova bio anahrono rešenje. Ali, to nije nimalo poljuljalo njegovu poziciju prave ikone u krugovima kolekcionara i istinskih zaljubljenika. 

Različite varijacije Mausera C96 koristili su Vinston Čerčil, Lorens od Arabije, Hajle Selasije, atentator na Kralja Aleksandra Veličko Kerin i Han Solo u filmskom serijalu "Ratovi zvezda". 

Karakteristično punjenje ramovima od 10 metaka, foto: Milan Milanović

Osmislili su ga braća Fidel, Fridrih i Jozef Federle zaposleni u nemačkoj fabrici "Mauser". Odlikovao se dizajnom sličnom nekim modelima poluautomatskih pušaka, s magacinom za prijem municije ispred okidača, rukohvatom koji je podsećao na dršku metle, tipskom futrolom koja je ujedno bila i kundak, vrlo složenim mehanizmom i izuzetno zahtevnim proizvodnim procesom, što je uzrokovalo visoku cenu. 

Zahvaljujući srpskim kolekcionarima bili smo u prilici da isprobamo na strelištu dva primerka legendarnog pištolja iz različitih epoha. Prvi je model koji je 1916. godine, za potrebe oružanih snaga Nemačkog carstva izrađivan u kalibru 9x19 mm, zbog hroničnog nedostatka formacijski propisanih službenih pištolja Parabelum P08 u istom kalibru. ova serija prepoznatljiva je po urezanom broju 9 na bočnim panelima drške, a ta oznaka pojačana je jarko crvenom farbom kako korisnici ne bi pokušavali da primene pogrešnu municiju. 

Ponosni vlasnik pucao je iz tradicionalnog streljačkog stava iz vremena nastanka ovog pištolja, foto: Milan Milanović

Vlasnik pištolja se pitao da li je njegov pištolj stigao na naše prostore tokom Prvog svetskog rata kao naoružanje vojnika Carevine Nemačke, ili za vreme kasnijeg svetskog sukoba, kada su pripadnici Vermahta, SS i drugih formacija okupacionog aparata doneli na Balkan mnoštvo raznovrsnih modela pištolja iz domovine i drugih zemalja. 

Oznake na zadnjem nišanu su na istočno-arapskom jeziku, foto: Milan Milanović

Na osnovu dužine cevi od 99 mm, odmah je konstatovano da je u pitanju pištolj koji je posle Velikog rata prepravljen skraćivanjem originalne cevi (140 mm). Odredbama Versajskog mira, posleratnoj Nemačkoj je zabranjeno da proizvodi i koristi pištolje sa cevi dužine iznad 10 cm.  

U skladu s tim, sačuvani primerci nekadašnjih vojnih pištolja Mauser C96 u kalibru 9 mm Para, prerađeni su skraćivanjem cevi i uklanjanjem ranijeg podesivog zadnjeg nišana, umesto kog je ugrađen fiksni. Svi takvi pištolji sa leve strane zaravnjene površine cevi imaju punciranu oznaku "1920", jer je od te godine počela takva modifikacija, kao i žig fabričke kontrole. 

Dakle, u pitanju je pištolj koji se koristio u posleratnoj Nemačkoj, uglavnom od strane policijskih službi. Kasnije su za potrebe snaga reda određeni pištolji kalibra 7,65 mm, a "Crveni devet" koristili su pripadnici više nemačkih oružanih formacija. Ne može se pouzdano utvrditi ko je baš ovaj primerak doneo kod nas, ali bili smo više nego srećni što su ga prethodni korisnici dobro očuvali, tako da je jedan od retkih koji se bez bojazni od potencijalnih oštećenja može isprobati na strelištu. 

Pištolj Mauzer C96 prava je relikvija oružarstva, foto: Milan Milanović

Pucali smo najpre sa municijom užičkog "Prvog partizana" sa oznakom 9 mmD, koja je bila predviđena za službenu upotrebu policije ranih devedesetih godina, kao i fabrički novom komercijalnom 9 mm Luger sa zrnom FMJ mase 8 grama. Kao uporedno oružje, paralelno sa ovim veteranom, testirali smo i Luger P08 koji je napravila ista fabrika, kao i domaći CZ99 iz rane produkcije predviđen za izvoz na američko tržište. 

Test smo uradili municijom užičkog "Prvog partizana" sa oznakom 9 mmD iz ranih devedesetih godina, kao i fabrički novom komercijalnom 9 mm Luger, foto: Milan Milanović

Drugi pištolj ove konstrukcije, koji spada među ređe u svetskim kolekcionarskim krugovima, iz zbirke Aleksandra Vidovića je primerak iz kontigenta koji je prvi doživeo službenu upotrebu. Otomanska imperija je 1897. godine, posle pojavljivanja modela C96 u kalibru 7,63x25 mm Mauser, kupila hiljadu pištolja za svoju vojsku. Oni su prepoznatljivi po oznakama islamskog kalendara, jer je ugravirana 1314. godina (1897. godina po Hidžri), a sa obe strane cevi utisnut je grb sultana Abdula Hamida II. 

Vrednost i cena su dve različite kategorije kada su ovakvi artefakti u pitanju

Mnogi pogrešno tumače ove oznake, ne praveći razliku između modela koji su isporučeni Turskoj i onih koji su (takođe u tiražu od hiljadu) napravljeni za Persiju 1910. godine. Persijski simbol na levoj bočnoj strani rama je karakterističan - lav i sunce, kao i numeričko označavanje podeljaka daljina zadnjeg nišana. Oficijelni jezik Otomanske imperije nije bio arapski, kao što pojedini autori tvrde, već tzv. staroturski, ali su oznake na nišanu ispisane istočno-arapskim brojevima. Cev je standardne dužine - 140 mm.

Neobična storija 
Primerak turskog službenog Mausera C96 kupljen je od naslednika iz poznate porodice Manić, čiji je predak početkom druge decenije prošlog veka studirao trgovačku akademiju u Solunu na francuskom jeziku. U ovom lučkom gradu kupio je predmetni pištolj od prijatelja Turčina, a prilikom posete zavičaju, neposredno pred Prvi svetski rat, ostavio je pištolj kod kuće i vratio se u Grčku na nastavak studija. U međuvremenu je počeo rat i srpska vojska se povukla upravo u Solun. Nošen patriotskim zanosom, prijavio se kao dobrovoljac i, na žalost, već 1916. godine poginuo. Pištolj je ostao u njegovom rodnom domu, a članovi porodice su ga čuvali kao pravu relikviju i uspomenu na tragično nastradalog mladića. Kada je našim prostorom protutnjao novi svetski rat, porodica ga je sakrila u zidu kuće, gde je zaboravljen ostao oko četiri decenije. U sklopu neke od prethodnih legalizacija, uredno je registrovan, a potom je prešao u posed kolekcionara koji je umo da prepozna i ceni ovaj redak i vredan model.

Zbog vidne starosti i diskutabilnog stanja funkcionalnih delova, nije uputno isprobavati ovakve primerke iako naš PPU proizvodi kvalitetnu municiju u izvornom kalibru 7,63 mm Mauser. 

Pročitajte još: Kult perkusionih pištolja u SAD (FOTO)

Najmlađi strelac ostvario je najbolje pogotke, foto: Milan Milanović

Koliko vrede i koštaju upravo ovi primerci koje smo isprobali i predstavili? Određene publikacije zapadnog porekla očuvane i neprerađene pištolje iz serije "Crveni devet" procenjuju čak i na 10.000 dolara, ali sudeći po aktuelnim aukcijama prodaju se po dvostruko nižim cenama. Pištolji s turskim oznakama ukoliko nisu luksuzno ukrašeni ili povezani sa nekom znamenitom ličnosti dostižu od dve do pet hiljada dolara. 

Milan Milanović 

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.