· · Komentari: 0

Šta se može dogoditi u vašem organizmu ako svakog dana pojedete DVE KAŠIČICE MEDA? Kanadski naučnici došli do zanimljviih podataka

Evo kako redovno konzumiranje meda može uticati na organizam

1669984822_shutterstock_1359767633.jpg
Foto: Shutterstock

Kanadski naučnici istraživali i utvrdli ono što pčelari i narodni lekari tvde već sto godina.

Med kao dodatak ishrani može gotovo svako jelo učiniti ukusnijim - od pečene piletine i ribe do hleba i poslastica. A novo istraživanje pokazalo je da med takođe može poboljšati nivo šećera i holesterola u krvi, iako su neke vrste možda bolje od drugih, donosi Eat This.

Da, da, dobor ste pročitali - nivo holesterola i šećera u krvi.

Kako sad to?

Istraživači sa Univerziteta u Torontu, čiji su rezultati studije nedavno objavljeni u „Nutrition Reviewsu“, odlučili su da utvrde kakav bi učinak med mogao imati na kardiometaboličke faktore rizika.

Istraživači su se usredsredili na 18 kontrolisanih ispitivanja koja su uključivala više od 1.100 učesnika i trajala su dva meseca.

Pročitajte još: Stručnjaci objašnjavaju zašto ne bi trebalo da ODLAŽEMO ALARM UJUTRU: Zbunjujemo telo i mozak

Rezultati su pokazali da konzumacija meda ima pozitivan učinak na kardiometaboličko zdravlje poput smanjenja nivoa šećera u krvi i holesterola.

Kod učesnika koji su u proseku konzumirali dve kašičice meda svakoga dana, primećeno je da su sirovi i cvetni med bili uzrok mnogih zdravstvenih dobrobiti. Dakle, govorimo o prirodnom pravom medu, a postoje načini da utvrdite na kakav ste proizvod nabasali.


Pročitajte još:  Koliko često bi trebalo da MENJAMO PIDžAMU? Stručnjaci objašnjavaju da je većina nosi duže nego što bi trebalo

S druge strane, prerađeni med nije bio toliko efikasan.

Ovi rezultati su iznenađujući jer med sadrži oko 80 odsto šećera, pa samim tim možda ne bi imalo smisla da ovako sladak zapravo snižava nivo šećera i holesterola u krvi. Ali med je takođe složen sastav uobičajenih i retkih šećera, proteina, organskih kiselina i drugih bioaktivnih jedinjenja koji vrlo verovatno imaju zdravstvene prednosti – objašnjava Tauzif Kan, istraživač spomenute studije i naučni saradnik prehrambenih nauka na Univerzitetu u Torontu.

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.