· · Komentari: 0
PRAVOSLAVNI KALENDAR

Vernici, danas kreću pripreme za BOŽIĆ! Evo kako se TUCINDAN ustalio u HRIŠĆANSTVU

U pravoslavnim domovima danas se obeležava Tucindan

1609764116_130137_tucindan_f.jpg
Foto: SPC

Dva dana pred Božić vernici Srpske pravoslavne crkve slave Tucindan, poznat i po nazivu Tučindan, dan svetih mučenika Kritskih, dan prepodobnog Nauma Ohridskog, i dan kada se ritualno tuče božićno prase.

Pročitajte još: Znate li zašto poštovaoci Dostojevskog kupe karanfil i izađu na trećoj stanici, kod manastira Aleksandar Nevski?

Prema crkvenim predanjima, Tucindan je nazvan po obrednom “tučenju”, lišavanju života prasadi uoči Božića. Svinjski bravi se posebno namenjuju i tove za ovu priliku, a domaćini ih sledećeg dana, na Badnje veče, stavljaju na ražanj da se peku, taman do isteka božićnog posta, da bi ih na sam Božić izneli za jelo, kao prve zalogaje. 

Običaji u severnom Banatu
U nekim mestima severnog Banata do danas održao običaj da na Tucindan roditelji simbolično “tuku” decu po zadnjici da bi bila valjana i poslušna, te da ih kasnije ne bi imalo potrebe tući. 

Za pečenicu se obično kolje prase ili jagnje, a uz to neko još kolje i priprema pečenu ćurku, gusku ili kokoš. Običaj vezan za klanje pečenice ostao je verovatno iz starih mnogobožačkih vremena, vezan za žrtvoprinošenje. Crkva ga je prihvatila i blagoslovila, jer posle Božićnog posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime.

Pročitajte još: Znate li zašto je manastir ŽIČA CRVENE boje? Mi imamo odgovor!

Običaji u užičkom i šabačkom kraju

U užičkom i šabačkom kraju bio je običaj da se brav za božićnu pečenicu ne tuče u čelo sekirom već glavom soli. Kasnije se ta so tukla u stupi, onda mešala sa krvlju žrtve i davala drugoj stoci, kao preventiva protiv svih bolesti.

Sveti Naum Ohridski

Pročitajte još: Pismo MASONA koje se PREPRIČAVA: Isprovociraćemo socijalnu KATAKLIZMU i otvoriti vrata LUCIFERU

Vernici Srpske pavoslavne crkve danas slave i svetog Nauma Ohridskog. Ovaj svetac je bio učenik svetih Ćirila i Metodija i sarađivao je i sa apostolima slovenskim. Potiče iz okoline Soluna, a proslavio se čudotvornim moćima, putujući u Rim, gde se i proslavio. Po povratku iz Rima, ostao je da živi na Ohridskom jezeru. Na južnoj obali jezera je osnovao manastir, koji i danas krasi obalu jezera i nosi njegovo ime.

Upokojio se u prvoj polovini 10. veka, a važio je mudrog učitelja, predvodnika monaha, čudotvorca i duhovnika.

Pratite nas na INSTAGRAMU i FEJSBUKU

Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.