Oglas
· · Komentari: 0

PRESKAČETE DORUČAK? Evo kako ova navika utiče na organizam tokom celog dana

Savremeni način života mnogima ne ostavlja mnogo prostora za miran početak dana. Zbog ranog odlaska na posao, brojnih obaveza ili jednostavno nedostatka apetita u jutarnjim satima, doručak se često preskače ili odlaže za kasnije.

1785316720_Depositphotos_163770572_S.jpg
Foto: Deposit/ AntonMatyukha
Oglas

Iako se takva navika može činiti beznačajnom, stručnjaci upozoravaju da organizam zbog toga ostaje bez važnog izvora energije nakon višesatnog noćnog posta.

Mnogi ljudi smatraju da će bez doručka uštedeti vreme ili čak lakše kontrolisati telesnu težinu, ali posledice se često osećaju već tokom prepodneva. Pad koncentracije, manjak energije i izražen umor samo su neki od problema koji se mogu javiti kada telo ne dobije potrebne hranljive materije na početku dana. Upravo zato stručnjaci ističu da kvalitetan jutarnji obrok može imati značajan uticaj na fizičko i mentalno funkcionisanje.

Preskočen doručak dovodi do pada energije

Tokom noći telo koristi zalihe glukoze kako bi obezbedilo energiju neophodnu za rad mozga i ostalih organa. Kada se čovek probudi, te rezerve su već dobrim delom potrošene, zbog čega je doručak važan za njihovu obnovu i normalno funkcionisanje organizma.

Mišljenje stručnjaka je da organizam nakon noćnog posta prirodno ima niži nivo šećera u krvi, pa prvi obrok predstavlja gorivo koje omogućava mozgu i mišićima da nesmetano rade. Ukoliko doručak izostane, može doći do pada energije, slabije koncentracije i osećaja iscrpljenosti koji se često pojačava u popodnevnim satima.

Bez dovoljnog unosa kalorija i ugljenih hidrata, nivo glukoze može dodatno opasti, što kod mnogih izaziva tromost, razdražljivost i manjak produktivnosti. Upravo zato osobe koje redovno preskaču doručak često imaju utisak da im nedostaje snage za svakodnevne aktivnosti.

Hormoni reaguju na izostanak prvog obroka

Osim što utiče na nivo energije, preskakanje doručka može promeniti i hormonsku ravnotežu u organizmu. Nakon dugog perioda bez hrane duže ostaje povišen hormon gladi, zbog čega se kasnije tokom dana može javiti pojačan apetit i veća želja za visokokaloričnim namirnicama.

Stručnjaci objašnjavaju da produženi period bez hrane može uticati i na nivo kortizola, hormona koji je povezan sa stresom. Iako je normalno da je kortizol ujutru nešto viši kako bi organizam lakše započeo dan, njegovo duže zadržavanje na povišenom nivou može biti nepovoljno, naročito kod osoba koje su već izložene stresu ili imaju poremećen san.

Posebno se ističe da žene u perimenopauzi i menopauzi mogu biti osetljivije na ovakve promene zbog prirodnih hormonskih oscilacija. Kod njih preskakanje doručka može dodatno doprineti promenama nivoa šećera u krvi i pojačanom osećaju iscrpljenosti.

Kako obezbediti organizmu dovoljno energije?

Prema mišljenju stručnjaka, kvalitetan doručak trebalo bi da sadrži kombinaciju proteina, složenih ugljenih hidrata i zdravih masti. Takav obrok duže održava osećaj sitosti i pomaže da nivo energije ostane stabilan tokom prepodneva.

Dobri izvori proteina mogu biti jaja, grčki jogurt, sveži sir, tofu, mleko ili proteinski smutiji, dok su ovsene pahuljice, integralni hleb, bobičasto voće i čia semenke odličan izbor kada su u pitanju ugljeni hidrati bogati vlaknima. Dodavanje avokada, orašastih plodova ili semenki doprinosi većoj sitosti i obezbeđuje organizmu kvalitetne masti.

Ukoliko niste navikli da jedete odmah nakon buđenja, nije neophodno da započnete dan obilnim obrokom. Manji doručak, poput banane sa puterom od kikirikija ili kriške integralnog hleba, može biti dobar početak, a vremenom se organizam može prilagoditi redovnijem unosu hrane u jutarnjim satima.

Redovno konzumiranje uravnoteženog doručka može doprineti boljoj koncentraciji, stabilnijem nivou energije i efikasnijem obavljanju svakodnevnih obaveza.

(24sedam)

BONUS VIDEO

 

Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Pošalji komentar
Komentari objavljeni na portalu Novosti.rs ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i redakcija jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila. - Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva - Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja. - Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst . Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija Novosti.rs zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Oglas